hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.23.2.06

Potencijal Hrvatske za policentrični razvitak

Katarina Bačić ; Ekonomski institut, Zagreb
Jelena Šišinački ; Rabac

Puni tekst: engleski, pdf (12 MB) str. 327-347 preuzimanja: 658* citiraj
APA 6th Edition
Bačić, K. i Šišinački, J. (2014). Croatia's Potential for Polycentric Development. Društvena istraživanja, 23 (2), 327-347. https://doi.org/10.5559/di.23.2.06
MLA 8th Edition
Bačić, Katarina i Jelena Šišinački. "Croatia's Potential for Polycentric Development." Društvena istraživanja, vol. 23, br. 2, 2014, str. 327-347. https://doi.org/10.5559/di.23.2.06. Citirano 22.01.2021.
Chicago 17th Edition
Bačić, Katarina i Jelena Šišinački. "Croatia's Potential for Polycentric Development." Društvena istraživanja 23, br. 2 (2014): 327-347. https://doi.org/10.5559/di.23.2.06
Harvard
Bačić, K., i Šišinački, J. (2014). 'Croatia's Potential for Polycentric Development', Društvena istraživanja, 23(2), str. 327-347. https://doi.org/10.5559/di.23.2.06
Vancouver
Bačić K, Šišinački J. Croatia's Potential for Polycentric Development. Društvena istraživanja [Internet]. 2014 [pristupljeno 22.01.2021.];23(2):327-347. https://doi.org/10.5559/di.23.2.06
IEEE
K. Bačić i J. Šišinački, "Croatia's Potential for Polycentric Development", Društvena istraživanja, vol.23, br. 2, str. 327-347, 2014. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.23.2.06

Sažetak
Cilj je ovoga rada bio istražiti ima li Hrvatska potencijal za
usvajanje koncepcije policentričnoga razvitka kao
ravnomjernoga razvitka podjednako udaljenih urbanih središta,
kojem je i svrha smanjenje regionalnih nejednakosti, u svojoj
regionalnoj razvojnoj politici. Primjenom indeksa policentričnosti
prema metodološkom pristupu Meijers i Sandberga (2006) na
hrvatske podatke, ustanovljeno je da je Hrvatska umjereno
policentrična. No distribucija gradova prema poretku i veličini
pokazuje da je Zagreb prevelik, dok su veći gradovi koji slijede
Zagreb nedovoljno veliki. Nadalje, mjere regionalnih
nejednakosti za Hrvatsku upućuju na prosječan stupanj
nejednakosti u usporedbi s Europskom unijom kada se koriste
podaci NUTS razine 2, a kada se koriste podaci o županijama,
stupanj nejednakosti se povećava. To pokazuje da
policentričnost nije potpuno iskorištena u pogledu povezanosti i
suradnje gradova. Analizom presjeka regionalnih nejednakosti
u Hrvatskoj utvrđeno je da su uspješnije županije koje imaju veći
udio radne snage većeg obrazovnog dostignuća. U rezultatima
specifikacije modela u kojem je izostavljena varijabla "radna
snaga većeg obrazovnog dostignuća", urbani utjecaj i otvorenost
prema međunarodnoj trgovini pokazuju se značajnima, pa su
uspješnije županije koje imaju veći udio stanovništva u svojim
urbanim središtima i koje su otvorenije prema međunarodnoj
trgovini.

Ključne riječi
policentričnost; regionalni razvitak; analiza presjeka; Hrvatska

Hrčak ID: 125564

URI
https://hrcak.srce.hr/125564

[engleski]

Posjeta: 1.387 *