hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ SUŠE NA ŠUMSKO DRVEĆE U ČETIRI ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U SRBIJI

Rita Horák ; University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Department of Biology and Ecology, Novi Sad, Serbia
Milan Borišev ; University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Department of Biology and Ecology, Novi Sad, Serbia
Andrej Pilipović ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment,Novi Sad, Serbia
Saša Orlović ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment,Novi Sad, Serbia
Slobodanka Pajević ; University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Department of Biology and Ecology, Novi Sad, Serbia
Nataša Nikolić ; University of Novi Sad, Faculty of Sciences, Department of Biology and Ecology, Novi Sad, Serbia

Puni tekst: engleski, pdf (345 KB) str. 301-307 preuzimanja: 213* citiraj
APA 6th Edition
Horák, R., Borišev, M., Pilipović, A., Orlović, S., Pajević, S. i Nikolić, N. (2014). DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA. Šumarski list, 138 (5-6), 301-307. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/125675
MLA 8th Edition
Horák, Rita, et al. "DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA." Šumarski list, vol. 138, br. 5-6, 2014, str. 301-307. https://hrcak.srce.hr/125675. Citirano 16.06.2019.
Chicago 17th Edition
Horák, Rita, Milan Borišev, Andrej Pilipović, Saša Orlović, Slobodanka Pajević i Nataša Nikolić. "DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA." Šumarski list 138, br. 5-6 (2014): 301-307. https://hrcak.srce.hr/125675
Harvard
Horák, R., et al. (2014). 'DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA', Šumarski list, 138(5-6), str. 301-307. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/125675 (Datum pristupa: 16.06.2019.)
Vancouver
Horák R, Borišev M, Pilipović A, Orlović S, Pajević S, Nikolić N. DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA. Šumarski list [Internet]. 2014 [pristupljeno 16.06.2019.];138(5-6):301-307. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/125675
IEEE
R. Horák, M. Borišev, A. Pilipović, S. Orlović, S. Pajević i N. Nikolić, "DROUGHT IMPACT ON FOREST TREES IN FOUR NATURE PROTECTED AREAS IN SERBIA", Šumarski list, vol.138, br. 5-6, str. 301-307, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/125675. [Citirano: 16.06.2019.]

Sažetak
Glavni elementi globalnih klimatskih promjena su povećanje temperature, porast atmosferskih koncentracija CO2 i redistribucija oborina, zbog čega se tijekom vegetacijskog razdoblja na nekim staništima češće javlja suša. Kao važni rezervoar ugljika, šume mogu djelomice kompenzirati rast atmosferskog CO2, zbog čega je praćenje asimilacije CO2 u šumama u 21. stoljeću od izuzetne važnosti. U radu su praćeni fiziloški parametri bukve (Fagus sylvatica L.), jele (Abies alba Mill) i smreke (Picea abies (L.) Karsten) u 4 zaštićena šumska planinska područja sa različitim osobinama staništa (Slika 1 i Tablica 1.). Mjerenja na svim lokalitetima su provedena tri puta u 2011. godini: prvo mjerenje između 29.06. i 01.07 (Termin 1)., drugo između 01.08. i 03.08. (Termin 2), a treće od 13.09. do 15.09. (Termin 3). Na odabranim stablima obavljena su mjerenja intenziteta fotosinteze i transpiracije pomoću LC Pro+ Portable Photosynthesis System-a (proizvođač ADC BioScientific Ltd), dok je učinkovitost korištenja vode (WUE) izračunata iz odnosa fotosinteze i transpiracije. Koncentracija fotosintetskih pigmenata bila je određena u 100% acetonskom ekstraktu pigmenata primjenom spektrofotometra metodom Wettsteina (1957). Podaci o količini oborina i temperaturi za ove lokalitete su dobiveni od Republičkog Hidrometerološog Zavoda Srbije.
Temeljem analize dobivenih podataka utvrđena je korelacija između niske količine oborina i smanjenje fotosintetske aktivnosti, koja je bila najizrazitija na Vidliču i na Fruškoj gori tj. na staništima smještenim na grebenskom dijelu ili uzvišenom dijelu planinske padine (Tablica 2 i slika 2). Zbog male količine oborina najmanji intenzitet fotosinteze izmjeren je u rujnu unatoč optimalnijoj temperaturi. Slična pojava je primijećena kod smreke na Tari ali ne i kod jele (Tablica 3), što se može povezati sa vlažnošću tla i smanjenom otjecanju vode. Na Kopaoniku gdje se ispitivane populacije bukve i smreke nalaze u dolini, pored potoka (Slika 1) nedostatak oborina nije izazvao značajno smanjenje intenziteta fotosinteze (Tablica 2 i 3). Vrijednost WUE je bila u pozitivnoj korelaciji sa količinom oborina i intenzitetom fotosinteze, ali u negativnoj korelaciji sa temperaturom, što ukazuje na poremećaj učinkovitosti korištenja vode zbog suše praćene povećanjem temperature (Tablica 6). Količina fotosintetskih pigmenata u rujnu se smanjila skoro kod svih promatranih populacija, ali je ovo smanjenje bilo statistički signifikantno jedino kod bukve na Vidliču i kod smreke na Tari (Tablice 4, 5). Mogući uzroci ovakvog smanjenja su kraj vegetacijske sezone ili suša. Izuzetno male količine oborina, kao posljedica poremećene klime, svakako djeluje na smanjenje asimilacije CO2 pa samim tim i na smanjenje bioprodukcije.



Rezultati ukazuju na negativan utjecaj suše na populacije drveća koje su smještene na planinskim padinama sa izraženijim oticanjem i ocjeđivanjem vode.
Pretpostavlja se da će pojava suše imati različite učinke na šumske ekosisteme i da će najgori utjecaj imati na one šumske sastojine koje obrastaju vršne dijelove planinskih masiva. Ovaj proces će rezultirati smanjivanjem bioprodukcije šumskog drveća i površine područja pod šumama. Ovakvi osobiti prirodni uvjeti, određeni povećanjem temperature na globalnoj razini, smanjuju moguću aklimatizaciju drveća na visoke koncentracije ugljičnog dioksida i otežavaju šumsko obraštanje visokih planinskih staništa s ograničenim dostupnim zalihama vode.

Ključne riječi
klimatske promjene; nedostatak vode; bukva; smreka; jela

Hrčak ID: 125675

URI
https://hrcak.srce.hr/125675

[engleski]

Posjeta: 495 *