hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine

Patrick Levačić ; Odsjek za francuski jezik i književnost, Sveučilište u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 160-177 preuzimanja: 402* citiraj
APA 6th Edition
Levačić, P. (2014). Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine. Crkva u svijetu, 49 (2), 160-177. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/126120
MLA 8th Edition
Levačić, Patrick. "Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine." Crkva u svijetu, vol. 49, br. 2, 2014, str. 160-177. https://hrcak.srce.hr/126120. Citirano 11.05.2021.
Chicago 17th Edition
Levačić, Patrick. "Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine." Crkva u svijetu 49, br. 2 (2014): 160-177. https://hrcak.srce.hr/126120
Harvard
Levačić, P. (2014). 'Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine', Crkva u svijetu, 49(2), str. 160-177. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/126120 (Datum pristupa: 11.05.2021.)
Vancouver
Levačić P. Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine. Crkva u svijetu [Internet]. 2014 [pristupljeno 11.05.2021.];49(2):160-177. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/126120
IEEE
P. Levačić, "Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine", Crkva u svijetu, vol.49, br. 2, str. 160-177, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/126120. [Citirano: 11.05.2021.]

Sažetak
Siromašan i pobožan križar iz Pikardije Robert de Clari autor je kronike Osvajanje Carigrada iz 1204. godine. Bio je svjedok Četvrtoga križarskog pohoda te svoju kroniku završava 1216. godine. Iz udaljene vremenske perspektive sagledava sve dobre i loše strane pohoda. S obzirom da je Četvrti križarski pohod neočekivano skrenuo s puta do Svete Zemlje, Clari s drugim pobožnim križarima dijeli nezadovoljstvo i traži moralno opravdanje i istinu. Križarska ideologija sada je podređena svjetovnim interesima Venecije pa je carigradski prostor kod kroničara Villehardouina izgubio svoju sakralnu vrijednost. S druge strane, kod Clarija, u epizodi Bogatstva i čudesnosti Carigrada, carigradski prostor nije desakraliziran pa nabrojane relikvije ne dobivaju samo značenje bogatog plijena. Od svih relikvija u radu se naročito analizira carigradska kristalna fiola, jer ne samo da je Villehardouin ne spominje već ta relikvija sadrži specifičnu biblijsku konotaciju. Clari spaja svjetovni događaj i zaboravljeni duhovni aspekt pohoda koji je sličan hodočasničkom diskursu jer svoju ontološku vrijednost postavlja na čovjeka kao homo viatora na putu prema eshatološkom Jeruzalemu. U tom spajanju svjetovnog i sakralnog Clari se koristi Biblijom. Na intertekstualnoj razini zbiljski se Carigrad tako, kroz formu urbane mirabilije, povezuje sa željenim idealnim gradom, neostvarenim Jeruzalemom.

Ključne riječi
križarska kronika; urbana mirabilija; relikvije Muke; intertekstualnost; Carigrad i eshatološki Jeruzalem

Hrčak ID: 126120

URI
https://hrcak.srce.hr/126120

[engleski]

Posjeta: 735 *