hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia

Milorad Pavić

Puni tekst: hrvatski, pdf (8 MB) str. 153-199 preuzimanja: 7.469* citiraj
APA 6th Edition
Pavić, M. (2003). Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (45), 153-199. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/12130
MLA 8th Edition
Pavić, Milorad. "Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 45, 2003, str. 153-199. https://hrcak.srce.hr/12130. Citirano 30.05.2020.
Chicago 17th Edition
Pavić, Milorad. "Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru , br. 45 (2003): 153-199. https://hrcak.srce.hr/12130
Harvard
Pavić, M. (2003). 'Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia', Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (45), str. 153-199. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/12130 (Datum pristupa: 30.05.2020.)
Vancouver
Pavić M. Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru [Internet]. 2003 [pristupljeno 30.05.2020.];(45):153-199. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12130
IEEE
M. Pavić, "Plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom u izolaru Giuseppea Rosaccia", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 45, str. 153-199, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12130. [Citirano: 30.05.2020.]

Sažetak
U ovom radu1 autor nastoji predočiti plovidbene rute srednjim i južnim Jadranom kao sastavnice glavnog istočnojadranskog dužobalnog plovidbenog pravca krajem XVI. stoljeća, i to onako kako ih donosi Giuseppe Rosaccio2 u svom “Viaggiu”. Pri razradi su korištena dva gotovo identična izdanja, iz 1598. i 1606., te jedno od Rosacciovih izdanja iz I. pol. XVII. st., budući da se ovo posljednje donekle razlikuje po broju i rasporedu pripadajućih tabli. Unatoč konjukturi u brodarstvu i razvoju navigacijskih pomagala u XV. i XVI. st., duga plovidba istočnim Jadranom i dalje se odvijala uz obalu, prvenstveno radi zaštite od vremenskih nepogoda na moru, a izbor usputnih postaja ovisio je o svrsi i konačnom odredištu putovanja. Brodovi su iz pravca Venecije nakon Zadra nastavljali prema Šibeniku slijedeći obalu. Ovisno o mletačko-turskim odnosima, plovilo se po potrebi i do Skradina. Trogir i Split bile su sljedeće važnije postaje. Iz Splita se put nastavljao slijedeći obalu, ili mnogo češće između srednjodalmatinskih otoka Šolte, Brača, Visa, pa dalje do Korčule i Dubrovnika – najvažnijeg pomorskog središta u XVI. st. na istočnom Jadranu iza Venecije. Najvažniji transverzalni plovidbeni pravac Jadranom također je vodio preko spomenutih srednjodalmatinskih otoka, zatim Palagruže i Tremitskog otočja do zapadne jadranske obale. Gotovo nezaobilazna postaja mletačkih brodova bila je u Kotoru. Nakon Boke kotorske i Budve plovidba se nastavljala duž obale u posjedu Osmanlija, pored luka Ulcinja, Drača i Valone do izlaska iz Jadrana.

Hrčak ID: 12130

URI
https://hrcak.srce.hr/12130

[engleski]

Posjeta: 8.096 *