Prethodno priopćenje
Tehničko dokumentiranje Dioklecijanove palače s prijelaza 19. u 20. stoljeće
Stanko Piplović
Sažetak
Iako je kasnoantička palača cara Dioklecijana u Splitu od davnine privlačila pozornost, njeni ostatci su u 19. stoljeću bili u vrlo lošem stanju i potpuno zapušteni. Konačno se u drugoj polovini 19. stoljeća pristupilo njenom sustavnijem istraživanju i zaštiti, pa je u tu svrhu bila potrebna precizna tehnička dokumentacija. Nedostajao je točan i detaljan plan srednjovjekovne povijesne jezgre u koju su bili uklopljeni značajni ostaci antičke građevine.
U članku se prikazuje i ocjenjuje važnost planova i nacrta Dioklecijanove palače i cjeline srednjovjekovnog Splita izrađenih kroz to vrijeme. Oni su dokument o njenom fizičkom stanju, prostornoj strukturi i doprinos upoznavanju usavršavanja metodike znanstvenog istraživanja graditeljskog naslijeđa.
Prvi značajni dokument bio je katastarski plan grada iz 1831. godine. Daljnji napredak predstavljala je dokumentacija napravljena početkom 20. stoljeća kada su državni geometri premjerili i snimili cijeli Split, a osobito precizno njegov stari dio. Terenske skice koje su tada izrađene u ortogonalnoj projekciji i krupnom mjerilu poslužile su kao važna podloga za daljnja istraživanja i publiciranje prvih monografija o Palači. Težište izlaganja je na geodetskoj izmjeri provedenoj od 1908. do 1911. godine, a na temelju do sada neobrađene građe koja se čuva u Državnom arhivu u Splitu.
Ključne riječi
Split; 19. – 20. stoljeće; graditeljsko naslijeđe; Dioklecijanova palača; tehnička dokumentacija
Hrčak ID:
129539
URI
Datum izdavanja:
20.11.2014.
Posjeta: 2.912 *