hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

VARIJABILNOST FOTOSINTETIČKIH OSOBINA LISTA PORODICA DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U RASADNIČKOM POKUSU

Saša ORLOVIĆ ; University of Novi Sad, Instutute of Lowland Forestry and Environment, Serbia
Srđan STOJNIĆ ; University of Novi Sad, Instutute of Lowland Forestry and Environment, Serbia
Andrej PILIPOVIĆ   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9458-0581 ; University of Novi Sad, Instutute of Lowland Forestry and Environment, Serbia
Saša PEKEČ ; University of Novi Sad, Instutute of Lowland Forestry and Environment, Serbia
Milan MATARUGA ; Faculty of Forestry, University of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Branislav CVJETKOVIĆ ; Faculty of Forestry, University of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina
Danijela MILJKOVIĆ   ORCID icon orcid.org/0000-0003-1781-6658 ; University of Belgrade, Institute for Biological Research Siniša Stanković, Department of Evolutionary Biology, Belgrade, Republic of Serbia

Puni tekst: engleski, pdf (302 KB) str. 381-385 preuzimanja: 244* citiraj
APA 6th Edition
ORLOVIĆ, S., STOJNIĆ, S., PILIPOVIĆ, A., PEKEČ, S., MATARUGA, M., CVJETKOVIĆ, B. i MILJKOVIĆ, D. (2014). VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL. Šumarski list, 138 (7-8), 381-385. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/129596
MLA 8th Edition
ORLOVIĆ, Saša, et al. "VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL." Šumarski list, vol. 138, br. 7-8, 2014, str. 381-385. https://hrcak.srce.hr/129596. Citirano 15.11.2019.
Chicago 17th Edition
ORLOVIĆ, Saša, Srđan STOJNIĆ, Andrej PILIPOVIĆ, Saša PEKEČ, Milan MATARUGA, Branislav CVJETKOVIĆ i Danijela MILJKOVIĆ. "VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL." Šumarski list 138, br. 7-8 (2014): 381-385. https://hrcak.srce.hr/129596
Harvard
ORLOVIĆ, S., et al. (2014). 'VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL', Šumarski list, 138(7-8), str. 381-385. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/129596 (Datum pristupa: 15.11.2019.)
Vancouver
ORLOVIĆ S, STOJNIĆ S, PILIPOVIĆ A, PEKEČ S, MATARUGA M, CVJETKOVIĆ B i sur. VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL. Šumarski list [Internet]. 2014 [pristupljeno 15.11.2019.];138(7-8):381-385. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129596
IEEE
S. ORLOVIĆ, et al., "VARIATION IN LEAF PHOTOSYNTHETIC TRAITS OF WILD CHERRY (Prunus avium L.) FAMILIES IN A NURSERY TRIAL", Šumarski list, vol.138, br. 7-8, str. 381-385, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129596. [Citirano: 15.11.2019.]

Sažetak
Divlja trešnja je brzorastuća vrsta drveća, koja se u prirodi javlja uglavnom stablimično u obliku pojedinačnih stabala ili grupa stabala, rijetko formirajući prirodne populacije. S obzirom na ekonomsko i ekološko značenje koji divlja trešnja ima za šumarstvo, programi oplemenjivanja ove vrste imaju dugu tradiciju u Europi. Oplemenjivanje divlje trešnje u Srbiji započelo je 2005. godine kada je izvršena prva inventarizacija plus stabala na teritoriju čitave države. Tijekom 2011. godine izvršena je dodatna inventarizacija plus stabala divlje trešnje, kada je prikupljeno i sjeme od kojega je osnovan rani test potomstva.
Fiziološki parametri danas su često korišteni u oplemenjivanju glede činjenice da su istraživanja brojnih autora pokazala da oni mogu pružiti korisne informacije o potencijalu rasta i produktivnosti ispitivanih biljaka.
Pokus obuhvaćen ovom studijom osnovan je na pokusnom dobru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu "Kaćka šuma", u mjestu Kać, nedaleko Novog Sada. Istraživanje je obuhvatilo pet familija divlje trešnje, porijeklom iz sjevernog dijela Republike Srbije (AP Vojvodina) (Slika 1; Tablica 1). Mjerenja su provedena na jednogodišnjim sadnicama tijekom kolovoza 2012. godine i obavljena pomoću prijenosnog uređaja ADC Bioscientific Ltd. LCPro+. Statistička obrada podataka izvršena je u programskom paketu Statistica 10.
Rezultati su pokazali postojanje statistički značajnih razlika između familija u pogledu transpiracije (p≤0.001), stomatalne provodljivosti (p≤0.001) i učinkovitosti korištenja vode (p≤0.001), dok razlike u pogledu neto fotosinteze nisu bile statistički značajne (p≤0.124) (Tablica 2). Familija 11, s lokaliteta Jamena, okarakterizirala se najvećim vrijednostima neto fotosinteze, stomatalne provodljivosti, učinkovitosti korištenja vode, kao i najmanjom vrijednošću transpiracije. Generalno promatrano, porodice iz ravničarskog dijela (1, 2, 11 i 13) pokazale su bolju adaptiranost na klimatske uvjete u rasadniku, u usporedbi s porodicom 7, koja potječe s veće nadmorske visine. Ovo je posebno vidljivo kroz više vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode, kao i niže vrijednosti transpiracije. Definiranje razlika između analiziranih provenijencija, kao i procjena doprinosa pojedinačnih karakteristika dobivena je iz rezultata primijenjene kanoničke diskriminantne analize (CDA). Chi-Square testom je utvrđeno statistički značajno odvajanje familija po tri kanoničke diskriminantne osi (Tablica 3). Prva kanonijska os (CD1) opisivala je 82 % svih razlika između analiziranih familija, dok su druga (CD2) i treća os (CD3) opisivale 14 %, odnosno 4 % razlika (Tablica 4). Razdvajanje familija 11 i 13 od ostalih familija, po prvoj kanonijskoj osi, u najvećoj mjeri je rezultat razlika u pogledu učinkovitosti korištenja vode (Tablica 4; Slika 2).
Kako su ekološki uvjeti u rasadnicima ujednačeni, utvrđene razlike između familija su vjerojatno posljedica njihove genetičke konstitucije. Postojanje spomenutih razlika upućuje na mogućnost izbora najboljih familija za programe oplemenjivanja u klimatskim uvjetima koji vladaju u Vojvodini. U daljnjem radu, posebnu pozornost trebalo bi obratiti na porodice 11 i 13, s obzirom da su one posjedovale najveće vrijednosti neto fotosinteze i učinkovitosti korištenja vode koje se smatraju adaptivnim svojstvima i pokazateljima tolerancije biljaka na stres od suše. Također, kako bi se dobili precizniji podaci vezano za potencijal različitih familija divlje trešnje u Srbiji, neophodna su višegodišnja istraživanja u koja bi, osim fizioloških, bili uključeni i parametri koji upućuju na oksidativni stres, odnosno morfološku i anatomsku građu biljaka.

Ključne riječi
divlja trešnja; fotosintetičke osobine lista; rasadnici; half-sib potomstvo; porodice

Hrčak ID: 129596

URI
https://hrcak.srce.hr/129596

[engleski]

Posjeta: 462 *