hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672)

Ivica Martinović ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 13-99 preuzimanja: 493* citiraj
APA 6th Edition
Martinović, I. (2014). Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 40. (1 (79)), 13-99. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/131460
MLA 8th Edition
Martinović, Ivica. "Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 40., br. 1 (79), 2014, str. 13-99. https://hrcak.srce.hr/131460. Citirano 22.01.2021.
Chicago 17th Edition
Martinović, Ivica. "Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40., br. 1 (79) (2014): 13-99. https://hrcak.srce.hr/131460
Harvard
Martinović, I. (2014). 'Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672)', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 40.(1 (79)), str. 13-99. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/131460 (Datum pristupa: 22.01.2021.)
Vancouver
Martinović I. Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2014 [pristupljeno 22.01.2021.];40.(1 (79)):13-99. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/131460
IEEE
I. Martinović, "Recepcija Sagrijevih izvješća o nastupima plime duž europskih obala Atlantskoga oceana od Frane Petrića do Francisa Bacona i Giovannija Battiste Ricciolija (1591–1672)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.40., br. 1 (79), str. 13-99, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/131460. [Citirano: 22.01.2021.]

Sažetak
Kapetan Nikola Sagri s otoka Šipana u svoje je djelo Ragionamenti sopra le varietà de i flussi et riflussi del mare Oceano Occidentale (1574) uključio dva opažačka izvješća o vremenu nastupa plime duž europskih obala Atlantskoga oceana: prvo od Gibraltara do Flandrije i Zeelandije te uzduž južne engleske obale, a drugo duž irske obale i u
Bristolskom kanalu. Ivan Marija Sagri, koji je nakon iznenadne smrti pisca tiskao Ragionamenti, posvjedočio je u predgovoru čitateljima da je njegov pokojni brat bio »radoznao i marljiv čovjek«.
Koliko je dosad istraženo, Frane Petrić bio je prvi koji je u tiskanoj knjizi prikazao i komentirao prvo Sagrijevo izvješće dok je o morskim mijenama pisao u »De maris affluxus, et refluxus varietate«, 28. knjizi svoje Pancosmije, služeći se pritom sintagmama
ex Sagri relatione ili ex Sagro. Dapače, na to se izvješće pozivao u svojim umovanjima o uzrocima morskih mijena: protiv sentencije o Mjesecu kao jedinom uzroku morskih mijena, a za sentenciju o možebitnim ponorima u morskom dnu.
Pod utjecajem svoga učitelja Gocleniusa Otto Casmann, profesor u gradiću Stadeu na njemačkom sjeveru, u poglavlju »Duorum Nautarum marini aestus observatorum specialis historia« svoje knjige Marinae quaestiones (1596) preuzeo je u cijelosti Petrićev prikaz i komentar Sagrijeva izvješća. Pritom je dijelove Petrićeva komentara
‘shvatio’ kao Sagrijev tekst i time otvorio mogućnost da čitatelj Sagriju pripiše Petrićev komentar.
Papinski inženjer Bartolomeo Crescenzio u svom je utjecajnom nautičkom kompendiju Nautica mediterranea (1602) oba Sagrijeva opažačka izvješća objavio u cijelosti, ali u dotjeranoj inačici. Sagrijevu uputu za uporabu opažačkoga izvješća Crescenzio je izrekao jednostavnije, primjereno prvim adresatima svoje knjige – kapetanima papinske flote.
Kako svjedoče stranice njegova djela Euripus (1624), Marko Antun de Dominis upoznao je prvo Sagrijevo izvješće preko Casmannovih Marinae quaestiones (1596), dakle u Petrićevu prikazu Sagrijeva izvješća. Dok je komentirao Petrićeve prigovore Sagriju, dvaput se osvrnuo na Sagrijeve opažaje, ali bi njegov komentar sigurno bio
drugačijega usmjerenja da je izravno poznavao Sagrijeve Ragionamenti i Dubrovčaninovu argumentaciju u prilog Mjesečevu djelovanju. S pomoću Crescenzijeva kompendija isusovac Giovanni Battista Riccioli upoznao je Sagrijeva opažačka izvješća i u svom latinskom prijevodu uvrstio ih u svoj monumentalni Almagestum novum (1651) da bi osporio netočno Galileievo objašnjenje o
uzroku morskih mijena. Time je Sagrijevim izvješćima ‘produžio’ vijek i proširio područje utjecaja, osobito među profesorima i studentima isusovačkih kolegija do 1757.
Kad je Isaac Gruter iz Baconove ostavštine priredio Scripta in naturali et universali philosophia (1653) za amsterdamskoga izdavača Elseviera, prvi je put objelodanjena i Baconova kraća rasprava De fluxu et refluxu maris. Uvjeren u korespondenciju između
gibanja Mjeseca i morskih mijena (consensus rerum), engleski je filozof formulirao svoj istraživački program i tom prilikom predočio tri eksperimenta, od kojih je drugi oblikovao iz Petrićeva prikaza prvoga Sagrijeva izvješća. Na kraju svoje rasprave Bacon se izravno založio da se Sagrijeva opažanja nastave i profine. Je li mu pri formulaciji ‘drugog eksperimenta’ kao predložak poslužila Petrićeva Pancosmia ili
Casmannove Marinae quaestiones – to ostaje otvorenim pitanjem.
Dok je u Almagestum novum uključio oba Sagrijeva izvješća iz u cjelovitu latinskom prijevodu, Riccioli je u dvama izdanjima svoga kasnijeg djela Geographiae et hydrographiae reformatae libri duodecim (1661, 1672) objavio tablicu nastupa plime po atlantskim primorjima europskih država, u kojoj je, u usporedbi s kasnijim opažajima plime u djelima Slotbooma, Dudleya i Varena, zadržao znatan broj Sagrijevih opažaja morske plime od Gibraltara do Nieuwpoorta, duž južne engleske obale, duž irskih obala i pri prijelazu Engleskog kanala s polazištem u nekoj flandrijskoj luci.

Ključne riječi
Nikola Sagri; Frane Petrić; Otto Casmann; Bartolomeo Crescenzio; Marko Antun de Dominis; Giovanni Battista Riccioli; Francis Bacon; renesansna filozofija prirode; morske mijene, opažaj

Hrčak ID: 131460

URI
https://hrcak.srce.hr/131460

[engleski]

Posjeta: 703 *