hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA

Igor Stankić ; EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Zagreb
Jurij Marenče   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9461-0090 ; Biotehniška fakulteta – Univerza v Ljubljani, Slovenija
Dinko Vusić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Željko Zečić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zlatko Benković ; Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (903 KB) str. 439-449 preuzimanja: 438* citiraj
APA 6th Edition
Stankić, I., Marenče, J., Vusić, D., Zečić, Ž. i Benković, Z. (2014). STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA. Šumarski list, 138 (9-10), 439-449. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/133538
MLA 8th Edition
Stankić, Igor, et al. "STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA." Šumarski list, vol. 138, br. 9-10, 2014, str. 439-449. https://hrcak.srce.hr/133538. Citirano 16.06.2019.
Chicago 17th Edition
Stankić, Igor, Jurij Marenče, Dinko Vusić, Željko Zečić i Zlatko Benković. "STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA." Šumarski list 138, br. 9-10 (2014): 439-449. https://hrcak.srce.hr/133538
Harvard
Stankić, I., et al. (2014). 'STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA', Šumarski list, 138(9-10), str. 439-449. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/133538 (Datum pristupa: 16.06.2019.)
Vancouver
Stankić I, Marenče J, Vusić D, Zečić Ž, Benković Z. STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA. Šumarski list [Internet]. 2014 [pristupljeno 16.06.2019.];138(9-10):439-449. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/133538
IEEE
I. Stankić, J. Marenče, D. Vusić, Ž. Zečić i Z. Benković, "STRUKTURA NADZEMNE DRVNE BIOMASE OBIČNE BUKVE U RAZLIČITIM SASTOJINSKIM UVJETIMA", Šumarski list, vol.138, br. 9-10, str. 439-449, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/133538. [Citirano: 16.06.2019.]

Sažetak
Istraživanje o strukturi nadzemne biomase obične bukve provedeno je na tri različite lokacije unutar šumsko­gospodarskog područja Republike Hrvatske, a cilj je bio utvrditi pogodnost uporabe alometrijskih funkcija za izračun biomase obične bukve u različitim sastojinskim uvjetima. Alometrijske funkcije konstruirane su na temelju podataka prikupljenih neposredno in situ destruktivnom metodom. Prema uzgojnom obliku sastojine A i C su visokog uzgojnog oblika, dok je sastojina B panjača. Sastojine A i B su brdske bukove šume kojima se gospodari regularno, a sastojina C je preborna jelovo-bukova šuma. Na svakom lokalitetu posječen je i izmjeren određen broj stabala, pri čemu se posebna pozornost posvetila  na reprezentativnost uzorka (prsni promjer) s obzirom na distri­bu­ciju doznačenih stabala. Svakom posječenom stablu izmjereni su prsni promjer i visina (duljina). Obujam krupnoga drva promjera >7 cm utvrđen je metodom sekcioniranja. Grane promjera od 3 cm do 7 cm s korom izmjerene su, odnosno sekcionirane kao i krupno drvo, a ostalom dijelu sitne granjevine tanjem od 3 cm određena je masa u svježem stanju. Oblikovanje izračuna biomase triju sastavnica, kao i ukupne nadzemne biomase, izvršeno je prema tri različita modela. Za ocjenu modela korištena su dva parametra, koeficijent determinacije (R2) te drugi korijen prosječne kvadratne pogreške (RMSE). Na osnovi navedenih parametra, za ocjenu modela najbolji model za procjenu svih triju sastavnica te ukupne nadzemne biomase je model 2 – eksponencijalna jednadžba s dvije nezavisne varijable (d, h) i tri koeficijenta. Od preostala dva ispitivana modela, najbolji se pokazao model 1 i to u 9 slučajeva, što je bilo pomalo neočekivano, jer model 3, koji kao nezavisnu varijablu koristi obujam stabala iz lokalnih tarifa propisanih osnovom gospodarenja, već obuhvaća informacije o promjeru i visini stabala. Najveći pri­nos biomase očekivano je u sastojinama viših boniteta. Povećanjem prsnog promjera stabla povećava se postotni udio biomase krupnog drva promjera >7 cm u ukupnoj nadzemnoj biomasi stabla, a to povećanje najizraziti­je je u regularnoj sastojini II boniteta. Udio biomase granjevine promjera 3–7 cm gotovo je konstantan promjenom prs­nog promjera stabla, dok se biomasa treće sastavnice (granjevina <3 cm) u postotnom udjelu smanjuje po­većanjem prsnog promjera, što je uočljivije u regularnim sastojinama. Ovdje predloženi modeli mogu predstavljati podlogu za daljnja istraživanja u cilju poboljšanja planiranja procesa proizvodnje te naknadne analize izvršenih sječa. Poseban potencijal predstavlja sastavnica drvne biomase promjera manjeg od 7 cm, čiji udio u određenim sastojinskim uvjetima može doseći i preko 10 % ukupne nadzemne biomase kod stabala većih prsnih promjera (uključujući i lisnu biomasu), a preko 20 % kod stabala manjih prsnih promjera.

Ključne riječi
nadzemna biomasa; procjena biomase; alometrijske funkcije; obična bukva

Hrčak ID: 133538

URI
https://hrcak.srce.hr/133538

[engleski]

Posjeta: 645 *