Bogoslovska smotra, Vol. 84 No. 4, 2014.
Pregledni rad
Ekumenska gibanja u Hrvatskoj neposredno nakon Drugoga vatikanskog koncila
Daniel Patafta
orcid.org/0000-0002-3927-8523
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Značajan pomak i otvaranje ekumenskoj ideji i pokretu koji je za Katoličku crkvu učinio Drugi vatikanski koncil naišli su na veliki odjek u Hrvatskoj. Osobito je to vidljivo u prvim godinama nakon Koncila kada je u Crkvi u Hrvata pokrenut niz događanja koja su trebala započeti s ekumenizmom na prostoru bivše Jugoslavije. Najbolji izvor za poznavanje širenja i usmjeravanja ekumenske misli u poslijekoncilskom razdoblju u Hrvatskoj svakako je Glas Koncila, kao i njegov bilten Poslušni Duhu, koji je izašao u svega pet brojeva. Upravo se iz ondašnjih tiskovina može iščitati određena ekumenska euforija koja je zavladala među hrvatskim svećenstvom i laicima u prvim godinama nakon Koncila, ali i jedan veliki zastoj početkom 70-ih godina XX. stoljeća. Ekumenizam je na ovim prostorima u prvom redu bio usmjeren prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, u kojoj su stavovi prema ekumenizmu bili često oprečni, od onih koji su ga podržavali do onih koji su mu pristupali s velikim oprezom i predrasudama. Na području ekumenske misli i cijeloga ekumenskog pokreta u njegovim početcima na hrvatskom prostoru svakako je najznačajniju ulogu imao Tomislav Janko Šagi-Bunić čiji su članci u Glasu Koncila i biltenu Poslušni Duhu, koji je uređivao, pokazatelj koncilske usmjerenosti Katoličke crkve prema ekumenizmu. Šagi-Bunić je zacijelo bio vodeće ime ekumenskih gibanja u Hrvatskoj u poslijekoncilskom razdoblju.
Ključne riječi
ekumenizam; Glas Koncila; Poslušni Duhu; Tomislav Janko Šagi-Bunić; Srpska pravoslavna crkva; poslijekoncilsko vrijeme; Crkva u Hrvata
Hrčak ID:
133994
URI
Datum izdavanja:
6.2.2015.
Posjeta: 2.170 *