hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT

Mirko Marković

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 371-379 preuzimanja: 104* citiraj
APA 6th Edition
Marković, M. (1998). BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (10-11), 371-379. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/134557
MLA 8th Edition
Marković, Mirko. "BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 10-11, 1998, str. 371-379. https://hrcak.srce.hr/134557. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Marković, Mirko. "BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 10-11 (1998): 371-379. https://hrcak.srce.hr/134557
Harvard
Marković, M. (1998). 'BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (10-11), str. 371-379. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/134557 (Datum pristupa: 06.12.2019.)
Vancouver
Marković M. BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 1998 [pristupljeno 06.12.2019.];(10-11):371-379. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134557
IEEE
M. Marković, "BEDEUTUNG DER LANDKARTE KROATIENS VON GLA VAČALS GESCHICHTEICH-GEOGRAPHISCHES DOKUMENT", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 10-11, str. 371-379, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134557. [Citirano: 06.12.2019.]

Sažetak
Zemljovid Stjepana Glavača prva je tiskana karta dijela Hrvatske koju Turci do 1673. godine nisu uspjeli okupirati. Stoga taj zemljovid jasno poka­zuje koliko se Hrvatska do toga vremena smanjila. Osim toga, Glavač je svojim suvremenicima dao zemljovid kakav do toga vremena nisu imali koji je mogao imati široku primjenu za civilne i vojne potrebe. Osim zemljopisnog sadržaja, na njoj je zabilježeno i dosta informacija koje oslikavaju teško stanje u zapadnoj Hrvatskoj tijekom druge polovine 17. stoljeća. Na karti se razabire kako su tadašnja naselja uz hrvatsko-tursku granicu bila opustošena i kako je
tamošnji narod, pred agresorom, morao bježati prema zapadu samo da spasi goli život. Kasnije su Turci na osvojeno hi-vatsko tlo naselili pravoslavne Vlahe iz Peštera, Sjenice i Staroga Vlaha koji su kasnije, posredstvom Srpske pravoslavne crkve, usvojili srpsko nacionalno osjećanje. Prije toga vremena na stotine poznatih dokumenata posvjedočuje da tu nikad ranije nije živjelo etničko srpsko stanovništvo. Na Glavačevoj karti označeni su mnogi krajevi
oko rijeke Une s napomenom da su opustjeh i s oznakama da su kuće u nekadašnjim selima porušene. Isto tako označene su i ruševine starih ka­toličkih crkava koje se nikad kasnije nisu obnovile. Iz toga proizlazi da je na Glavačevoj karti registrirano kritično razdoblje hrvatske prošlost, kada je Hrvatskoj prijetilo da nestane s pozornice tadašnje kršćanske Europe.
Zbog toga Glavačev zemljovid zaslužuje i interes šire europske javnosti. Danas, kada Hrvati imaju svoju samostalnu državu, strani svijet može zorno vidjeti dokud je sredinom 17. stoljeća dopirala osmanlijska granica prema za­padu. Do 1673. godine Hrvatska se toliko smanjila da su od nje ostali samo ostaci njezinih ostataka. Tu činjenicu zapadna Europa nikad nije dovoljno ra­zumjela ni uvažavala. Hwatska je za obranu kršćanske Europe dala brojne žrtve
i velike dijelove svog teritorija. I dok su se širom zapadne Europe gradile sjajne građevine i dok je miran život njezinih građana omogućavao svekoliki gospo­darski napredak, na hi'vatsko-turskoj granici stalno se ratovalo. Hi"vatska je i onda, slično kao i danas, stajala na razmeđu europskog Zapada i Istoka. A to se upravo sjajno vidi na Glavačevoj karti. Zbog toga ona ima karakter hrvatskog
nacionalnog spomenika koji daleko nadvisuje njezino značenje u razvoju povij­esne kartografije. Unakažene granice Hrvatske krajem 17. stoljeća velike eu­ropske sile prihvatile su kao punovažeće, a da nitko nije agresoru ni spomenuo da mora povratiti ono što je silom oduzeo. Stoga Glavačeva karta potiče brojna pitanja svoga vremena, dajući pri tom i mnoge odgovore iz hrvatske i europske prošlosti toga vremena. Ta pitanja nisu samo povijesnog karaktera, već su ona
usko povezana i s brojnim posljedicama koje se ogledaju sve do naših dana.
Prema tome, značenje Glavačeva zemljovida Hrvatske treba promatrati u širokom kontekstu europske povijesti jer ona to svojim sadržajem i zaslužuje.

Hrčak ID: 134557

URI
https://hrcak.srce.hr/134557

[engleski] [njemački]

Posjeta: 215 *