Izvorni znanstveni članak
REPRODUKCIJSKE ODLIKE MLIJEČNIH PASMINA KOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Anita Hrbud
; Božidara Adžije 13, 10000 Zagreb
Boro Mioč
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Valentino Držaić
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Sažetak
Plemenite pasmine koza (alpina, sanska i srnasta koza) primarno su namijenjene proizvodnji mlijeka, ali zbog dobrih reprodukcijskih odlika i zadovoljavajućih prosječnih dnevnih prirasta važne su i za proizvodnju jarećeg mesa. Reprodukcijske odlike u velikoj mjeri utječu na rentabilnost svake stočarske proizvodnje pa tako i kozarstva. Cilj ovog rada bio je utvrditi prosječne veličine legla, omjer spolova te utjecaj pasmine, spola, veličine legla i redoslijeda jarenja na porodnu masu jaradi. Podaci potrebni za provedbu ovog istraživanja preuzeti su iz središnje baze podataka Hrvatske poljoprivredne agencije. Istraživanjima je bilo obuhvaćeno ukupno 3 775 jaradi iz trogodišnjeg vremenskog razdoblja i to: 2 890 alpina, 542 srnaste i 343 sanske pasmine. U leglima alpina i sanske pasmine evidentiran je veći udio ženske jaradi u svim jarenjima (od prvog do petog), dok je u srnate pasmine utvrđen znatno veći udio muške jaradi. U leglima sanske i srnaste pasmine bilo je najviše samaca, zatim blizanaca i trojki, dok je u alpine bilo najviše dvojaka, zatim samaca i trojki. Najveća prosječna porodna masa utvrđena je u alpina jaradi (3,44 kg), a najmanja u jaradi srnaste pasmine (2,84 kg). U sve tri istraživane pasmine utvrđena je znatno veća porodna masa muške u odnosu na žensku jarad. Najveća prosječna porodna masa utvrđena je u samaca, a s povećanjem veličine legla porodna masa jaradi se smanjivala. Utvrđen je statistički značajan utjecaj (P<0,0001) pasmine, spola, veličine legla i redoslijeda jarenja na porodnu masu jaradi.
Ključne riječi
pasmina; porodna masa; spol; veličina legla; redoslijed jarenja
Hrčak ID:
135254
URI
Datum izdavanja:
30.4.2014.
Posjeta: 976 *