hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice

Branimir Čečuk ; Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

Puni tekst: hrvatski, pdf (787 KB) str. 971-994 preuzimanja: 289* citiraj
APA 6th Edition
Čečuk, B. (2007). Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice. Hrvatska i komparativna javna uprava, 7 (4), 971-994. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/135297
MLA 8th Edition
Čečuk, Branimir. "Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 7, br. 4, 2007, str. 971-994. https://hrcak.srce.hr/135297. Citirano 27.02.2020.
Chicago 17th Edition
Čečuk, Branimir. "Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice." Hrvatska i komparativna javna uprava 7, br. 4 (2007): 971-994. https://hrcak.srce.hr/135297
Harvard
Čečuk, B. (2007). 'Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice', Hrvatska i komparativna javna uprava, 7(4), str. 971-994. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/135297 (Datum pristupa: 27.02.2020.)
Vancouver
Čečuk B. Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2007 [pristupljeno 27.02.2020.];7(4):971-994. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135297
IEEE
B. Čečuk, "Prvo priznanje hrvatske države i međunarodnopravni subjektivitet Svete Stolice", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.7, br. 4, str. 971-994, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135297. [Citirano: 27.02.2020.]

Sažetak
Hrvatska je bila prvi put u svojoj povijesti priznata blagoslovom pape Ivana VIII., o čemu potvrdu nalazimo u njegovu prvome pismu od 7. lipnja 879., upućenom »dragome sinu«, hrvatskom knezu Branimiru.
Nadalje, kako je priznanje države jednostrani pravni posao, koji proizlazi iz djelatne (poslovne) sposobnosti određenog subjekta međunarodnog prava, u radu su se postavila i pitanja međunarodnopravnog subjektiviteta papa u ranom srednjem vijeku i danas, ali i ostalih tijela vezanih uz fenomen Crkve, tj. Svete Stolice, Države Vatikanskoga Grada i Katoličke crkve. S time u vezi, autor je pokušao dokazati da su i Sveta Stolica i Država Vatikanskoga Grada subjekti međunarodnoga prava, a da Katolička crkva i papa (danas) to nisu.

Ključne riječi
hrvatska državnost; međunarodno priznaje države; Sveta Stolica; međunarodno pravo

Hrčak ID: 135297

URI
https://hrcak.srce.hr/135297

[engleski]

Posjeta: 791 *