hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Uz Markovićevu estetiku glazbe

Damir Barbarić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (273 KB) str. 451-465 preuzimanja: 330* citiraj
APA 6th Edition
Barbarić, D. (2014). Uz Markovićevu estetiku glazbe. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 40. (2 (80)), 451-465. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/136551
MLA 8th Edition
Barbarić, Damir. "Uz Markovićevu estetiku glazbe." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 40., br. 2 (80), 2014, str. 451-465. https://hrcak.srce.hr/136551. Citirano 27.11.2020.
Chicago 17th Edition
Barbarić, Damir. "Uz Markovićevu estetiku glazbe." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40., br. 2 (80) (2014): 451-465. https://hrcak.srce.hr/136551
Harvard
Barbarić, D. (2014). 'Uz Markovićevu estetiku glazbe', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 40.(2 (80)), str. 451-465. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/136551 (Datum pristupa: 27.11.2020.)
Vancouver
Barbarić D. Uz Markovićevu estetiku glazbe. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2014 [pristupljeno 27.11.2020.];40.(2 (80)):451-465. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/136551
IEEE
D. Barbarić, "Uz Markovićevu estetiku glazbe", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.40., br. 2 (80), str. 451-465, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/136551. [Citirano: 27.11.2020.]

Sažetak
U članku se analizom i interpretacijom Markovićeva glavnog djela Razvoj i sustav obćenite estetike propituje dosad uglavnom prihvaćeni općeniti stav o formalizmu kao bitnom obilježju njegove estetike, posebno estetike glazbe. Podrobnijim razmatranjem pokazuje se da se Markovićeva izlaganja estetike glazbe, oslonjena poglavito na Wundtovu fiziologijsku psihologiju i Zeisingov nauk o zlatnom rezu, doista svode gotovo isključivo na ustanovljavanje i razmatranje različitih vidova glasovnog sklada te formalnih odnosno aritmetičkih odnosa i zakona koji grade strukturu glazbene melodije i harmonije. Tradicionalna glavna pitanja estetike glazbe, naime ona o njezinoj biti, njezinu izvoru i podrijetlu te o uzroku njezina golemog utjecaja na ljudsku duševnost, pritom ostaju netematizirana.
Bit Markovićeva glazbenog formalizma može se najbolje shvatiti usporedbom sa stavovima njegovih neposrednih uzora, naime Roberta Zimmermanna i Johanna Freidricha Herbarta. Ta usporedba pokazuje da je načelo formalizma sadržano u metodičkom odvraćanju estetičke spoznaje od bića i okretanju isključivo slici i prividu.
Posljedica toga prenošenje je težišta estetičkog razmatranja s osjećaja i čuvstva na predodžbu, a u estetici glazbe s pojedinačnog zbiljskog tona na usporedbu tonova i utvrđivanje njihovih uzajamnih odnosa.
Unatoč tomu Markovićeva se estetika ne može jednoznačno označiti formalističkom.
Od formalizma on se odvaja svojim naglašenim pridavanjem značenja glazbenom sadržaju kao izrazu duševnih čuvstava, premda pri bližem određenju tog sadržaja ostaje tek pri neodređenom spominjanju noetičkih i etičkih sadržaja. Time se njegova estetika glazbe na koncu pokazuje kao donekle sustavno izložen eklekticizam, koji kolebljivo ostaje po sredini između idealizma i realizma, formalizma i psihologizma.

Ključne riječi
Franjo Marković; Robert Zimmermann; Johann Friedrich Herbart; Eduard Hanslick; Hermann von Helmholtz; estetika glazbe; estetički formalizam; psihologizam; eklekticizam

Hrčak ID: 136551

URI
https://hrcak.srce.hr/136551

[njemački]

Posjeta: 494 *