Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.5673/sip.53.1.4

Sigurnost okoliša - između aktivizma i sekuritizacije

Dario Malnar orcid id orcid.org/0000-0001-5041-1420
Vedran Matošić


Puni tekst: hrvatski pdf 2.717 Kb

str. 59-76

preuzimanja: 1.434

citiraj


Sažetak

Nakon završetka Hladnog rata pristupi proučavanju i definiranju pojma sigurnosti
počinju se ubrzano mijenjati. Među teoretičarima prevladava mišljenje kako
danas govorimo o sigurnosti kao dinamičnom društvenom procesu, pa su i prijetnje
sigurnosti raznovrsne, ne više nužno određene isključivo vojnom prijetnjom državnoj
suverenosti. Definiranje sigurnosne prijetnje ovisi o vremenu i prostoru, a jedan
od najznačajnijih doprinosa suvremenom proučavanju fenomena sigurnosti pripada
Kopenhaškoj školi. Buzan, Waever i suradnici etablirali su teoriju sekuritizacije i desekuritizacije
kao instrumentarij označavanja suvremenih prijetnji sigurnosti koju valja
promatrati u kontekstu suvremenog liberalizma. Sekuritizacija određenu pojavu definira
kao prijetnju i premješta je u sferu takozvanog hitnog djelovanja, što je prema
kritičarima Kopenhaške škole i njezin najveći nedostatak budući da takvo postupanje
nosi opasnost od narušavanja demokratskih standarda. Stoga se teorijom desekuritizacije
nastoji otkloniti potencijalno ugrožavanje demokratskog procesa. Naime hitne
mjere mogu biti otklonjene i bez javne rasprave te se problem stavlja na stol političkih
institucija, naravno, ukoliko su argumenti koji govore u prilog odustajanju od hitnih
mjera dovoljno uvjerljivi. Može se ustvrditi kako je država i dalje dominantni akter u
definiranju određenog problema kao prijetnje sigurnosti, ali nipošto jedini. Kada je
riječ o pitanjima ugrožavanja okoliša, civilno se društvo afirmiralo kao vjerodostojan
korektiv državnim institucijama. Međutim i nevladine organizacije koje se bave pitanjima
okoliša nisu jedinstvene kada je riječ o strategijama djelovanja i načinu postizanja
određenih političkih ciljeva, bilo da je riječ o onima koje su aktivne na nacionalnoj
bilo na globalnoj razini.

Ključne riječi

sigurnost okoliša; sekuritizacija; desekuritizacija; aktivizam; država; civilno društvo

Hrčak ID:

136610

URI

https://hrcak.srce.hr/136610

Datum izdavanja:

17.3.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.572 *