Izvorni znanstveni članak
Diomedis et Glauci congressus Jana Panonija i njegova književna sudbina
Petra Šoštarić
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Panonijev prijevod epizode iz 6. pjevanja pod naslovom Diomedis et Glauci congressus već je bio prikazivan u pregledu Panonijevih prijevoda s grčkoga, no svakako zaslužuje pozornost i u kontekstu renesansnih prijevoda Homera koji počinju s Leonziom Pilatom. Panonije izjavljuje da je njegov prijevod motiviran željom za natjecanjem s ranijim prijevodom Homera, čiji bi autor mogao biti Niccolò della Valle. Kao prevodilac Panonije je svjestan nekih posebnosti homerskog dijalekta i posvećuje pozornost detaljima. Vješt je u pronalaženju gramatičkih i semantičkih ekvivalenata. Poput svih prevodilaca koji su se okušali u prevođenju Homera, morao se suočiti sa sljedećim problemima: Vergilijev utjecaj, razlike između usmene i pisane epike te razlike između latinskog i grčkog jezika. Vergilijev utjecaj bio je od presudne važnosti kako za rimsku, tako i za humanističku epiku. U usporedbi s Vergilijem Homer nije bio dovoljno sofisticiran, te su prevodioci morali pomiriti Homera s rimskim pjesnikom. Panonije se istovremeno trudio vjerno prevesti Homera i iskazati poštovanje prema Vergiliju. Kvalitetu njegova prijevoda prepoznao je Rajmund Kunić, koji je elemente Panonijevih stihova uklopio u vlastiti prijevod Ilijade.
Ključne riječi
Recepcija Homera; Ilijada; Ivan Česmički; latinski prijevodi Homera; Rajmund Kunić; učenje grčkog u renesansi
Hrčak ID:
138440
URI
Datum izdavanja:
30.4.2015.
Posjeta: 1.520 *