hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE

Branko Kurelec ; Centar za istraživanje mora Zagreb Institut »Ruđer Bošković«, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (11 MB) str. 481-489 preuzimanja: 222* citiraj
APA 6th Edition
Kurelec, B. (1993). EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE. Socijalna ekologija, 2 (3), 481-489. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/139070
MLA 8th Edition
Kurelec, Branko. "EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE." Socijalna ekologija, vol. 2, br. 3, 1993, str. 481-489. https://hrcak.srce.hr/139070. Citirano 13.07.2020.
Chicago 17th Edition
Kurelec, Branko. "EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE." Socijalna ekologija 2, br. 3 (1993): 481-489. https://hrcak.srce.hr/139070
Harvard
Kurelec, B. (1993). 'EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE', Socijalna ekologija, 2(3), str. 481-489. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/139070 (Datum pristupa: 13.07.2020.)
Vancouver
Kurelec B. EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE. Socijalna ekologija [Internet]. 1993 [pristupljeno 13.07.2020.];2(3):481-489. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139070
IEEE
B. Kurelec, "EKOLOŠKI RIZIK, MEDIJI I JAVNO MIŠLJENJE", Socijalna ekologija, vol.2, br. 3, str. 481-489, 1993. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139070. [Citirano: 13.07.2020.]

Sažetak
Znanstvene spoznaje povećavaju se velikom brzinom. Taj proces nije zaobišao ni procjenu ekološkog rizika. Dva glavna elementa u procesu te procjene - karakterizacija ekspozicije i efekta stresora - doživjela su unapređenja koja bitno mijenjaju dosadašnje rang liste opasnih stresora i prioritete u zaštiti. Međutim, primjena tih novih znanja u praksi nailazi na nepremostive poteškoće zbog postojeće kemofobije i radiofobije javnog mišljenja. Tako se u praksi izjednačavaju rizici koji su tisuću puta (npr. pesticidi, proizvodnja energije), pa i milijune puta (npr. kancerogene tvari) veći. Kako u demokratskom društvu volja naroda presudno utječe i na političke odluke, teško je očekivati izlaz iz toga začaranog kruga u kojem se golema sredstva usmjeruju na fantomske umjesto na stvarne opasnosti. Koncept održivog razvoja, međutim, pruža priliku da se taj krug prekine: on zahtijeva nova rangiranja, nove prioritete i usredotočenje na glavne ograničavajuće činioce održivog razvoja. Sredstva javnog priopćavanja, krivci nakazne percepcije rizika u građana koja je rezultirala tim fobijama, moraju postati mjerodavni i odgovorni komunikatori znanstvenih istina. Odgovorni mediji mogu u siromašnoj zajednici postati značajan činitelj u zaštiti okoliša.

Ključne riječi
ekološke fobije; ekološki rizik; javno mišljenje; masovni mediji; percepcija ekološkog rizika; procjena rizika iz okoliša

Hrčak ID: 139070

URI
https://hrcak.srce.hr/139070

[engleski] [njemački]

Posjeta: 581 *