hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA

Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (10 MB) str. 373-387 preuzimanja: 237* citiraj
APA 6th Edition
Cifrić, I. (1998). OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA. Socijalna ekologija, 7 (4), 373-387. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141655
MLA 8th Edition
Cifrić, Ivan. "OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA." Socijalna ekologija, vol. 7, br. 4, 1998, str. 373-387. https://hrcak.srce.hr/141655. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Cifrić, Ivan. "OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA." Socijalna ekologija 7, br. 4 (1998): 373-387. https://hrcak.srce.hr/141655
Harvard
Cifrić, I. (1998). 'OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA', Socijalna ekologija, 7(4), str. 373-387. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141655 (Datum pristupa: 03.12.2020.)
Vancouver
Cifrić I. OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA. Socijalna ekologija [Internet]. 1998 [pristupljeno 03.12.2020.];7(4):373-387. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141655
IEEE
I. Cifrić, "OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA", Socijalna ekologija, vol.7, br. 4, str. 373-387, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141655. [Citirano: 03.12.2020.]

Sažetak
U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja na studentskom uzorku (1997. godine; N=685) na četiri studijska područja (agronomija, medicina, sociologija, strojarstvo i brodogradnja) na Sveučilištu u Zagrebu.
Ispitanici su procjenjivali ostvarivost 16 konkretnih »vizija« u sljedećih 30 godina. Rezultati pokazuju: (1) oko 25% ispitanika nije siguran što bi očekivao; (2) preko 70% ispitanika očekuje ostvarivanje samo nekoliko »vizija« (povećanje zagađenja okoliša, povećanje tehnološke ovisnosti čovjeka, povećanje ovisnosti nerazvijenih o razvijenim zemljama); (3) manje od 35% ispitanika očekuje da će biti dovoljno hrane uz pomoć genetskog inženjeringa, stvaranje »natčovjeka«, da će se smanjiti ljudska kreativnost.
Autor konstruira »scenarij 2025« u kojemu su prepoznatljivi optimizam i pesimizam u očekivanju budućnosti. U takav »scenarij« uvrštene su sve one »vizije« za koje preko 50% ispitanika drži da će se ostvariti.
Porast će ugled i utjecaj znanstvenika u društvu. Znanost i tehnologija će pronaći manje rizične izvore proizvodnje energije. Za većinu danas neizlječivih bolesti bit će pronađeni lijekovi. Zahva¬ljujući boljoj medicinskoj zaštiti i višem standardu produžit će se prosječni ljudski životni vijek. Međutim, pojavit će se nove još smrtonosnije i raširenije bolesti nego današnje za koje desetljećima neće biti lijeka. Zagađenost okoliša povećat će se bez obzira na znanstveno–tehnološki razvoj. Čovjek neće izgubiti sposobnost kreativnog mišljenja, ali neće stvoriti niti »natčovjeka«. Čovjek će postati potpuno ovisan o tehnologiji, a nerazvijene zemlje o razvijenima.
Multivarijatnom analizom dobivena su četiri faktora: pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta (F1); napredak znanosti poboljšava kvalitetu življenja (F2); eugenik (F3); razvojna distanca (F4).
Analizom varijance (1) studijskih skupina (agronomija, sociologija, medicina, strojarstvo) i (2) »etos–tipova« (egocentrici, utilitaristi, biocentrici, holisti), utvrđene su: (1) značajne razlike između studijskih skupina samo na prva dva faktora (F1 i F2). Studenti agronomije više od drugih očekuju pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta te s pomoću znanosti i tehnike poboljšanje kvalitete življenja; (2) značajne razlike između četiri etos–pozicije na prvom (F1) i četvrtom faktoru (F2). »Holisti« su značajno skloniji prvom faktoru (F1), a »utilitaristi« četvrtom faktoru (F4).

Ključne riječi
21. stoljeće; genetski inženjering; okoliš; razvoj; vizije budućnosti

Hrčak ID: 141655

URI
https://hrcak.srce.hr/141655

[engleski] [njemački]

Posjeta: 532 *