Izvorni znanstveni članak

OČEKIVANJA PRVIH DESETLJEĆA 21. STOLJEĆA

Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja na studentskom uzorku (1997. godine; N=685) na četiri studijska područja (agronomija, medicina, sociologija, strojarstvo i brodogradnja) na Sveučilištu u Zagrebu.
Ispitanici su procjenjivali ostvarivost 16 konkretnih »vizija« u sljedećih 30 godina. Rezultati pokazuju: (1) oko 25% ispitanika nije siguran što bi očekivao; (2) preko 70% ispitanika očekuje ostvarivanje samo nekoliko »vizija« (povećanje zagađenja okoliša, povećanje tehnološke ovisnosti čovjeka, povećanje ovisnosti nerazvijenih o razvijenim zemljama); (3) manje od 35% ispitanika očekuje da će biti dovoljno hrane uz pomoć genetskog inženjeringa, stvaranje »natčovjeka«, da će se smanjiti ljudska kreativnost.
Autor konstruira »scenarij 2025« u kojemu su prepoznatljivi optimizam i pesimizam u očekivanju budućnosti. U takav »scenarij« uvrštene su sve one »vizije« za koje preko 50% ispitanika drži da će se ostvariti.
Porast će ugled i utjecaj znanstvenika u društvu. Znanost i tehnologija će pronaći manje rizične izvore proizvodnje energije. Za većinu danas neizlječivih bolesti bit će pronađeni lijekovi. Zahva¬ljujući boljoj medicinskoj zaštiti i višem standardu produžit će se prosječni ljudski životni vijek. Međutim, pojavit će se nove još smrtonosnije i raširenije bolesti nego današnje za koje desetljećima neće biti lijeka. Zagađenost okoliša povećat će se bez obzira na znanstveno–tehnološki razvoj. Čovjek neće izgubiti sposobnost kreativnog mišljenja, ali neće stvoriti niti »natčovjeka«. Čovjek će postati potpuno ovisan o tehnologiji, a nerazvijene zemlje o razvijenima.
Multivarijatnom analizom dobivena su četiri faktora: pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta (F1); napredak znanosti poboljšava kvalitetu življenja (F2); eugenik (F3); razvojna distanca (F4).
Analizom varijance (1) studijskih skupina (agronomija, sociologija, medicina, strojarstvo) i (2) »etos–tipova« (egocentrici, utilitaristi, biocentrici, holisti), utvrđene su: (1) značajne razlike između studijskih skupina samo na prva dva faktora (F1 i F2). Studenti agronomije više od drugih očekuju pogoršanje zdravstvenih i ekoloških uvjeta te s pomoću znanosti i tehnike poboljšanje kvalitete življenja; (2) značajne razlike između četiri etos–pozicije na prvom (F1) i četvrtom faktoru (F2). »Holisti« su značajno skloniji prvom faktoru (F1), a »utilitaristi« četvrtom faktoru (F4).

Ključne riječi

21. stoljeće; genetski inženjering; okoliš; razvoj; vizije budućnosti

Hrčak ID:

141655

URI

https://hrcak.srce.hr/141655

Datum izdavanja:

15.9.1998.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 1.462 *