hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj

Sanjin Dragojević

Puni tekst: hrvatski, pdf (743 KB) str. 68-78 preuzimanja: 124* citiraj
APA 6th Edition
Dragojević, S. (1998). Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj. Informatica museologica, 29 (3-4), 68-78. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/143027
MLA 8th Edition
Dragojević, Sanjin. "Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj." Informatica museologica, vol. 29, br. 3-4, 1998, str. 68-78. https://hrcak.srce.hr/143027. Citirano 19.09.2020.
Chicago 17th Edition
Dragojević, Sanjin. "Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj." Informatica museologica 29, br. 3-4 (1998): 68-78. https://hrcak.srce.hr/143027
Harvard
Dragojević, S. (1998). 'Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj', Informatica museologica, 29(3-4), str. 68-78. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/143027 (Datum pristupa: 19.09.2020.)
Vancouver
Dragojević S. Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj. Informatica museologica [Internet]. 1998 [pristupljeno 19.09.2020.];29(3-4):68-78. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143027
IEEE
S. Dragojević, "Osamostaljenje i privatizacija nacionalnih muzeja u Nizozemskoj", Informatica museologica, vol.29, br. 3-4, str. 68-78, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143027. [Citirano: 19.09.2020.]

Sažetak
Nizozemska je zemlja u kojoj se kultura oduvijek u visokoj mjeri
potpomagala iz raznih izvora. Kultura darivanja u ovoj se zemlji
razvijala stoljećima. Uspostavom modela "države blagostanja" kao i
u drugim zapadnim zemljama, država je preuzela najveći dio
obveza financiranja kulture. Osamdesetih godina nastaje značajno i
kritičko preispitivanje uloge države u ispunjavanju raznih javnih
potreba pa tako i kulturnih.
Od samog početka postavljalo se pitanje: je li odgovorno prepustiti
nacionalno kulturno blago privatiziranim ustanovama? Tko bi
trebao snositi odgovornost i kontrolirati provođenje cijelog procesa?.
Proces je ipak nastupio u razdoblju od 1988.-1994. U suglasnosti s
općim ministarskim planom odlučeno je da se 21 muzej osovi na
vlastite noge i to osamostaljenjem. Podloga početnoj fazi bila je
studija koja je propitivala trebaju li muzeji postati samostalni i pod
kojim uvjetima. Tijekom druge faze istraživao se najpogodniji tip
osamostaljenja. Treća faza je bila u znaku pitanja o konkretnoj
formi samostalnosti koju treba prihvatiti: neovisno samostalno tijelo,
neprofitna organizacija ili pak javno poduzeće. Odluka je donesena
na početku 1992, : muzeji će postati fundacije. Ključni Akt o
osamostaljenju bio je prihvaćen u oba doma Parlamenta.
Osnovnog čimbenika koji je omogućio da ovaj proces bude proveden
treba tražiti unutar stručne javnosti koja je dala nužnu podršku
provođenju jednog ipak riskantnog pothvata. To je primjer jednog
primjerenog načina ponašanja p r i uvođenju bilo koje obuhvatnije
mjere kulturne politike, poglavito one u području privatizacije u
kulturi.

Ključne riječi
Financiranje; Muzej, nacionalni; Osoblje, muzejsko; Muzejsko zakonodavstvo; Muzejska zgrada; Nizozemska

Hrčak ID: 143027

URI
https://hrcak.srce.hr/143027

Posjeta: 224 *