hrcak mascot   Srce   HID

Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Vol. 48 No. 2, 1997.

Pregledni rad

Biološki učincl radiongklida joda-131

Vilena Kašuba ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (9 MB) str. 247-256 preuzimanja: 467* citiraj
APA 6th Edition
Kašuba, V. (1997). Biološki učincl radiongklida joda-131. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 48 (2), 247-256. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/144494
MLA 8th Edition
Kašuba, Vilena. "Biološki učincl radiongklida joda-131." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 48, br. 2, 1997, str. 247-256. https://hrcak.srce.hr/144494. Citirano 26.05.2019.
Chicago 17th Edition
Kašuba, Vilena. "Biološki učincl radiongklida joda-131." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 48, br. 2 (1997): 247-256. https://hrcak.srce.hr/144494
Harvard
Kašuba, V. (1997). 'Biološki učincl radiongklida joda-131', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 48(2), str. 247-256. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/144494 (Datum pristupa: 26.05.2019.)
Vancouver
Kašuba V. Biološki učincl radiongklida joda-131. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1997 [pristupljeno 26.05.2019.];48(2):247-256. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/144494
IEEE
V. Kašuba, "Biološki učincl radiongklida joda-131", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.48, br. 2, str. 247-256, 1997. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/144494. [Citirano: 26.05.2019.]

Sažetak
U radu je prikazano djelovanje radioizotopa joda-131 na organizam, stanicu i na genetski materijal somatskih stanica. Uz akcidentalnu kontaminaciju jodom-131, njegova široka dijagnostička i terapijska primjena pridonose ukupnoj dozi zračenja. Bioioška raspodjeia ovog radiofarmaka u organizmu ovisi uz ostalo o načinu primjene i o kemijskom i fizikalno-kemijskom obliku radiofarmaka. Već nekoliko minuta nakon aplikacije jod-131 se prenoseći se putem krvi raspoređuje po organizmu. Doza zračenja na krv ovisna je o primijenjenoj aktivnosti joda-131 i o omjeru radioizotopa vezanog na proteine plazme. Nakon ulaska u organizam jod se najviše nakuplja u štitnoj žlijezdi. Učinci ionizirajućeg zračenja na žive stanice proporcionalni su apliciranoj aktivnosti radioizotopa. Intracelulamo se radioaktivni raspad odvija u citoplazmi i u karioplazmi i u frakciji ugradenoj u DNK. Pri indukciji mutacija, dio ugrađen u DNK učinkovitiji je od ostatka kontaminanata, stoga je lokalno pohranjena energija beta/gamp-emisije joda-131 važan čimbenik u produkciji trajne promjene genoma stanice.

Ključne riječi
bioioška raspodjeia u organizmu; štitna žlijezda; genom stanice; radionuklidi; zračenje

Hrčak ID: 144494

URI
https://hrcak.srce.hr/144494

[engleski]

Posjeta: 594 *