APA 6th Edition Dečković-Vukres, V. (1995). Medicina rada u Hrvatskoj danas. Organizacija i radnici. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 46 (4), 405-411. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/145226
MLA 8th Edition Dečković-Vukres, Vlasta. "Medicina rada u Hrvatskoj danas. Organizacija i radnici." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 46, br. 4, 1995, str. 405-411. https://hrcak.srce.hr/145226. Citirano 27.02.2021.
Chicago 17th Edition Dečković-Vukres, Vlasta. "Medicina rada u Hrvatskoj danas. Organizacija i radnici." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 46, br. 4 (1995): 405-411. https://hrcak.srce.hr/145226
Harvard Dečković-Vukres, V. (1995). 'Medicina rada u Hrvatskoj danas. Organizacija i radnici', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 46(4), str. 405-411. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/145226 (Datum pristupa: 27.02.2021.)
Vancouver Dečković-Vukres V. Medicina rada u Hrvatskoj danas. Organizacija i radnici. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1995 [pristupljeno 27.02.2021.];46(4):405-411. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/145226
IEEE V. Dečković-Vukres, "Medicina rada u Hrvatskoj danas. Organizacija i radnici", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.46, br. 4, str. 405-411, 1995. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/145226. [Citirano: 27.02.2021.]
Sažetak Prema Registru zdravstvenih djelatnika zaposlenih u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske, koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj u listopadu 1995. godine bio je zaposlen 381 specijalist medicine rada, a od njih 34 u privatnoj praksi. Od toga broja samo 183 ili 49% bilo je zaposleno u djelatnosti medicine rada, 163 ili 43% u općoj medicini, a 30 ili 8% u drugim djelatnostima. Ukupno je u djelatnosti medicine rada (bez privatne prakse) bilo zaposleno 649 radnika. Među ovima je 230 liječnika (200 specijalista, 8 liječnika na specijalizaciji i 22 liječnika opće medicine), 136 zdravstvenih radnika visoke stručne spreme i 200 zdravstvenih radnika srednje stručne spreme. Djelatnost medicine rada organizirana je u 127 jedinica u 65 općina i gradova u Republici Hrvatskoj. U 78 jedinica obavlja se samo specifična zdravstvena zaštita, u 20 kompletna zdravstvena zaštita, a u 29 samo kurativna zdravstvena zaštita. Ovakva šarolika organizacija posljedica je prijelaznog razdoblja nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti u kolovozu 1993. godine po kojem je djelatnost medicine rada definirana kao isključivo preventivna djelatnost na primarnoj razini. Najviše specijalista medicine rada koji rade u općoj medicini ima upravo u velikim gradovima kao što su Zagreb, Rijeka i Sisak.