hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Poetika i politika potiskivanja i „gubitka pamćenja“: (re)konstrukcija popularne kulture u postjugoslavenskom prostoru

Boris Škvorc ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (775 KB) str. 79-104 preuzimanja: 644* citiraj
APA 6th Edition
Škvorc, B. (2015). The politics and poetics of supppression and “memory loss”: the (re)construction of popular culture in post-Yugoslav Croatian discourse. Anafora, 2 (1), 79-104. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/146944
MLA 8th Edition
Škvorc, Boris. "The politics and poetics of supppression and “memory loss”: the (re)construction of popular culture in post-Yugoslav Croatian discourse." Anafora, vol. 2, br. 1, 2015, str. 79-104. https://hrcak.srce.hr/146944. Citirano 31.07.2021.
Chicago 17th Edition
Škvorc, Boris. "The politics and poetics of supppression and “memory loss”: the (re)construction of popular culture in post-Yugoslav Croatian discourse." Anafora 2, br. 1 (2015): 79-104. https://hrcak.srce.hr/146944
Harvard
Škvorc, B. (2015). 'The politics and poetics of supppression and “memory loss”: the (re)construction of popular culture in post-Yugoslav Croatian discourse', Anafora, 2(1), str. 79-104. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/146944 (Datum pristupa: 31.07.2021.)
Vancouver
Škvorc B. The politics and poetics of supppression and “memory loss”: the (re)construction of popular culture in post-Yugoslav Croatian discourse. Anafora [Internet]. 2015 [pristupljeno 31.07.2021.];2(1):79-104. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/146944
IEEE
B. Škvorc, "The politics and poetics of supppression and “memory loss”: the (re)construction of popular culture in post-Yugoslav Croatian discourse", Anafora, vol.2, br. 1, str. 79-104, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/146944. [Citirano: 31.07.2021.]

Sažetak
U ovom članku autor se bavi diskurzivnim taktikama koje su pridonijele dekonstrukciji i rekonstruciji supkulturalnih poetika i njihova političkog okvira zadanog vladajućim hijerarhijama suvremenih hegemonijskih nomenklatura u jugoistočnoj Europi. U radu se ne raspravlja o svim aspektima i kompleksnim odnosima koji vladaju u tom interkulturalnom i povremeno multikulturalnom prostoru, već se u središtu nalaze načini suodnošenja popularne kulture i političke moći koja ju je distribuirala u medijski i novomedijski prostor. U središtu se nalazi hrvatska popularna kultura (prije svega glazbena) 1980-ih i 1990-ih te načini na koji je ona kanonizirana, rekanonizirana, odnosno brisana iz kolektivnog pamćenja i rekonstruirana (konstruirana) u novopolitičkim jezicima pojedinih postjugoslavenskih novokapitalističkih nacionalnih elita. U svojoj osnovi riječ je o analizama taktika ostvarenih u politici konstrukcije popularne kulture koja je vremenom postala oruđem politike. U ovom radu također se pronalaze i mogućnosti obrnutog gledanja na problem, pogotovo promatrano komparativno, u šire zamišljenom (zapadnoeuropskom) kontekstu. Tekst je prije svega teorijski i pokušava dati okvire za konkretna čitanja/konstrukcije suvremene povijesti i poetike popularne kulture uokvirene zadanošću političkim i medijskim hegemonijskim pritiskom. U prvom dijelu daje se pregled modaliteta narativa kojima se hegemonijskim upisivanjem u medije i nove medije provodio proces poticanja gubitka pamćenja te rekodiranja narativnih paradigmi i prihvaćenih stereotipa. Opisuju se učinci prekodiranja vrijednosnog sustava iz perspektive uspostave nove hijararhije vrijednosti u odnosu potisnutih i obnovljenih ideologema i mitologema. U tom kontekstu istražuje se kako je taj proces kodiran u lokalnim supkulturalnim praksama, a u središtu je popularna (rock) glazba i supkultura koja se uz nju oblikuje (ili: iz koje je ona oblikovana). Slijedi čitanje kulturalnih praksi kroz koje su se nacionalno i nacionalističko nametnule kao prevladavajuće paradigme upisivanja popularne kulture u prostor i virtualnu stvarnost. Izučavaju se prije svega modaliteti u kojima su se ti procesi odvi(ja)li. U zadnjem dijelu rada ispisuju se odnosi između prvotne uloge (rock) supkulture kao „otpora“ hegemoniji do njezinog smještanja u prostor zabave. Kako se isto događa i s medijskim fenomenima koji kroz žanr (ne i supkulturu) podražavaju nacionalne narative i nacionalističku mizanscenu, to otvara nekoliko pitanja a u središtu budućih istraživanja svakako se ističe ono koje problematizira odnos žanra i ishodišta, odnosno mjesta supkulturalnog izričaja kao autohtonog glasa i njegove transformacije u medijski proizvod. Odgovori koji se nameću u tom polju bit će zanimljivi i za čitanje narativnih formi u novim medijima i u tradicionalnoj književnosti. Rad je napisan na engleskom jeziku zbog boljeg korespondiranja sa sličnim istraživanjima u drugim europskim nacionalnim posttranzicijskim kulturama.

Ključne riječi
dekonstrukcija; pamćenje; hegemonija; podčinjeni glasovi; supkultura; popularna kultura; masovna kultura; hrvatski (i ex-jugoslavenski) novi val; srpska i slovenska popularna kultura; politika i poetika; stil u popularnoj kulturi; masovna kultura i zatiranje (kulturnog) otpora

Hrčak ID: 146944

URI
https://hrcak.srce.hr/146944

[engleski]

Posjeta: 1.210 *