K. Šega
; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
N. Kalinić
; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
APA 6th Edition Šega, K. i Kalinić, N. (1994). Sick building syndrome - a case study in Zagreb. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 45 (1), 10-10. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/147033
MLA 8th Edition Šega, K. i N. Kalinić. "Sick building syndrome - a case study in Zagreb." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 45, br. 1, 1994, str. 10-10. https://hrcak.srce.hr/147033. Citirano 27.02.2021.
Chicago 17th Edition Šega, K. i N. Kalinić. "Sick building syndrome - a case study in Zagreb." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 45, br. 1 (1994): 10-10. https://hrcak.srce.hr/147033
Harvard Šega, K., i Kalinić, N. (1994). 'Sick building syndrome - a case study in Zagreb', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 45(1), str. 10-10. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/147033 (Datum pristupa: 27.02.2021.)
Vancouver Šega K, Kalinić N. Sick building syndrome - a case study in Zagreb. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1994 [pristupljeno 27.02.2021.];45(1):10-10. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/147033
IEEE K. Šega i N. Kalinić, "Sick building syndrome - a case study in Zagreb", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.45, br. 1, str. 10-10, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/147033. [Citirano: 27.02.2021.]
Sažetak Obrađen je slučaj sindroma nezdravih zgrada na primjeru novosagrađene poslovne zgrade u Zagrebu. Zbog učestalih pritužbi zaposlenih, nakon pregleda zgrade provedena su mjerenja mikroklimatskih činilaca i mjerenja koncentracije onečišćenja zraka u radnim prostorijama. Izmjerene temperature zraka, kao i temperature toplinskog zračenja bile su često iznad propisanih graničnih vrijednosti, što je rezultiralo relativno visokim postotkom (33%) osjećaja neudobnosti. Relativna vlažnost i brzina strujanja zraka kretale su se u zadovoljavajućim granicama. Koncentracije formaldehida i respirabilnih lebdećih čestica bile su više od preporučenih graničnih koncentracija, dok su koncentracije ugljik monoksida bile niske. Zabilježene su i mjerljive koncentracije fenola, koji se ne očekuje u takvoj okolini. Istodobno su s pomoću upitnika prikupljeni odgovori zaposlenih, o njihovim pritužbama i zdravstvenim tegobama. Rezultati mjerenja potkrijepili su pritužbe zaposlenih. Zbog izrazito visokog postotka prigovora, kao i zbog razlike u odgovorima uvjetovane spolom, rezultati obrade odgovora dobivenih na postavljeni upitnik podvrgnuti su faktorskoj analizi te su pokazali logičko grupiranje što potvrđuje iskrenost odgovora i upotrebljivost navedene statističke metode pri detekciji i izučavanju problema sindroma nezdravih zgrada.