hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Osvrt na neke crkve s pravokutnim svetištem u srednjovjekovnoj Slavoniji

Vladimir P. Goss ; University of Rijeka, Faculty of Arts and Sciences
Nina Šepić ; University of Rijeka, Faculty of Arts and Sciences

Puni tekst: engleski, pdf (34 MB) str. 21-40 preuzimanja: 93* citiraj
APA 6th Edition
Goss, V.P. i Šepić, N. (2007). A Note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia. Peristil, 50 (1), 21-40. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/147934
MLA 8th Edition
Goss, Vladimir P. i Nina Šepić. "A Note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia." Peristil, vol. 50, br. 1, 2007, str. 21-40. https://hrcak.srce.hr/147934. Citirano 30.03.2020.
Chicago 17th Edition
Goss, Vladimir P. i Nina Šepić. "A Note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia." Peristil 50, br. 1 (2007): 21-40. https://hrcak.srce.hr/147934
Harvard
Goss, V.P., i Šepić, N. (2007). 'A Note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia', Peristil, 50(1), str. 21-40. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/147934 (Datum pristupa: 30.03.2020.)
Vancouver
Goss VP, Šepić N. A Note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia. Peristil [Internet]. 2007 [pristupljeno 30.03.2020.];50(1):21-40. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/147934
IEEE
V.P. Goss i N. Šepić, "A Note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia", Peristil, vol.50, br. 1, str. 21-40, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/147934. [Citirano: 30.03.2020.]

Sažetak
Cilj ovog rada je istražiti mjesto i ulogu fenomena koji se pojavio u srednjovjekovnoj Slavoniji s naglaskom na prostoru između Save i Drave u periodu između 9. i 15. stoljeća, a riječ je o jednobrodnoj crkvi s kvadratnim ili pravokutnim svetištem, ne pozivajući se na stilska obilježja predromanike, romanike ili gotike jer njihova uloga ovdje nije toliko važna. Nažalost, mnogobrojne srednjovjekovne građevina kontinentalne Hrvatske uništene su turskim ratnim razaranjima potkraj 15. stoljeća do kraja 17. stoljeća. Kako su one mogle izgledati i kako je uopće mogao izgledati srednjovjekovni kulturni krajobraz Slavonije koji je nepovratno izgubljen pitanje je koje se provlači ovim člankom. U približavanju moguće slike autori posežu za primjerima u krajevima koji su nasreću izbjegli takve ratne strahote i u kojima se bolje sačuvao srednjovjekovni kulturni pejzaž. U našem širem okružju to je ponajprije područje Spiša u Slovačkoj i dijelovi Transilvanije koji pomažu u rekonstruiranju mogućeg izgleda srednjovjekovnog kulturnog pejzaža Slavonije. U obzir su također uzeta i istraživanja ruralne romanike, posebice Elimara Roggea o romaničkoj umjetnosti u Friziji, gdje su predstavljeni gotovo svi tipovi romaničkih ruralnih crkvenih objekata od Sjevernog mora do Poljske i Transilvanije te od Skandinavije do Balkana, a neke od njih poznavala je i srednjovjekovna Slavonija, točnije tri tipa građevina. Ponajprije to je jednobrodna crkva s polukružnom apsidom koja se u periodu od 1100. do 1300. godine često pojavljuje na području između Save i Drave (Stenjevac, Gračani, Petrova Gora, Kamešnica, Turnišće, Rudina, Podborje, Ratkovica, Lovčić, Martin, Koprivna, Đakovački Selci, Vinkovci – Meraja, Borinci, Bapska, Lapovac, Rakovačka zidina), a ima i primjera kada je polukružna apsida vjerojatno zamijenjena kasnijim oblicima kao npr. u Novim Mikanovcima, Markuševcu, Vugrovcu, Pregradi i Dragotinu, ili je pak srušena apsida te je »romanička građevina« pretvorena u gotičku s pravokutnim svetištem kao što to pokazuje primjer u Kamešnici. Iako te građevine pripadaju istoj tipologiji, postoje znakovite razlike i nepodudarnosti u tretiranju oblika. Zatim »Zusammengesetzter Raum« – građevina s polukružnom apsidom, nadsvođenim kvadratnim ili pomalo produljenim korom i širokim nenadsvođenim brodom s mogućnošću tornja (kod nas Naša Gospa u Moroviću). Tip je čest u Friziji, Saskoj i Schleswig-Hollsteinu, odakle je dopro do Skandinavije, istočne i jugoistočne Europe, pa sve do Kosova. Ima je i u Transilvaniji, ali nije česta u drugim krajevima zemalja Krune sv. Stjepana. I naposljetku jednobrodna građevina s pravokutnim ili kvadratnim svetištem sa crkvenim tornjićem ili bez njega (Beletinec, Gotalovec, Martinščina, Bartolovec, Kladiščica, Novo Mesto Zelinsko, Dišnik, Mala Črešnjevica, Veliki Grđevac, Glogovica, Srednji Lipovac, Brodski Zdenci,
Koška). Takav tip građevine autori defi niraju kao nordijski, dok je onaj s apsidom »ortodoksno humanistički« mediteranski. Važnu ulogu u formiranju arhitektonskih oblika u Karpatskom bazenu odigrali su doseljenici iz donjonjemačkih krajeva koji su u periodu »renesanse 12.stoljeća« kolonizirali dijelove Slavonije donoseći i stil gradnje naučen u matičnoj zemlji. Autori se pitaju je li pritom riječ o jednobrodnoj crkvi s pravokutnim svetištem? Unatoč identifikaciji brojnih crkava s pravokutnim svetištem u posljednja dva desetljeća, među kojima mnoge čekaju arheološko istraživanje i prema tome mnogi odgovori ostaju nedorečeni, ipak se može ustvrditi kako je to tip građevine čiji korijeni sežu put sjevera kao i vjerojatna veza s gradnjom u drvu. Tu nam kao poseban putokaz služe otkrića i radovi Krešimira Filipeca na Loboru, Ivana Stopara o karolinškoj arhitekturi u Sloveniji, nova sinteza Charlesa McCledona o arhitekturi ranog srednjeg vijeka koja ne zaobilazi pitanje gradnje u drvu te nerimskih uzora i istraživanja srednjovjekovne arhitekture u Spišu Bibiane Pomfyove. Nažalost ni jedna od slavonskih crkava s pravokutnim svetištem nije dobro sačuvana, ali ipak, neke građevine – primjerice crkvu sv. Petra i Pavla u Koški, crkvu sv. Petra u Novome Mestu Zelinskom i crkvu sv. Martina u Martinščini – možemo usporediti s onima u Spišu. Slično kao i u Spišu, one su mala, ali dotjerana i vrijedna umjetnička djela koja odražavaju duh jednog vremena i ostavljaju mu svoj pečat kao važna sastavnica srednjovjekovnog kulturnog pejzaža.

Ključne riječi
Hrvatska; Slavonija; srednjovjekovna arhitektura; seoska romanika; Karpatski bazen; kulturni pejsaž

Hrčak ID: 147934

URI
https://hrcak.srce.hr/147934

[engleski]

Posjeta: 194 *