 |
 |
 |
Godišnjak Titius : godišnjak za interdisciplinarna istraživanja porječja Krke, Vol.6-7 No.6-7 Veljača 2015.
Izvorni znanstveni članak
Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar
Dragan Markovina
| Puni tekst: hrvatski, pdf (299 KB) | str. 317-328 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Markovina, D. (2014). Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 317-328. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149711 MLA 8th Edition Markovina, Dragan. "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar." Godišnjak Titius, vol. 6-7, br. 6-7, 2014, str. 317-328. https://hrcak.srce.hr/149711. Citirano 14.12.2018. Chicago 17th Edition Markovina, Dragan. "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar." Godišnjak Titius 6-7, br. 6-7 (2014): 317-328. https://hrcak.srce.hr/149711 Harvard Markovina, D. (2014). 'Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), str. 317-328. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149711 (Datum pristupa: 14.12.2018.) Vancouver Markovina D. Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [pristupljeno 14.12.2018.];6-7(6-7):317-328. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149711 IEEE D. Markovina, "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar", Godišnjak Titius, vol.6-7, br. 6-7, str. 317-328, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149711. [Citirano: 14.12.2018.] |
|||
Sažetak
Kultura sjećanja kao prepoznati termin u historiografiji i ostalim
društveno-humanističkim znanostima spada u fenomene dvadesetog stoljeća, a definirana je radom brojnih teoretičara, poput Halbwachsa, Nore, Assmanna, Hobsbawma i drugih. Kontekstualizacija službenog sjećanja izazvana je prije svega raskidom tradicionalnih veza s prošlošću i potrebom izgradnje suvremenog društva u smjeru postmodernističke misli i strukturalizma te uspostavljanja
službene komunikacije sadašnjosti s nestalim svijetom. Kako, općenito govoreći, upotreba prošlosti predstavlja ogledalo političke kulture, na način da kako se sjećamo i čega se sjećamo prilično pouzdano iskazuje i naše prioritetne političke vrijednosti, u radu će se analizirati odnos službenog Grada Šibenika prema vlastitom povijesnom nasljeđu, prije svega kroz odnos prema antifašističkoj borbi i simboličkom liku Rade Končara te prema Nikoli Tomasseu. Aktualno viđenje Končara i Tomassea bit će posebno zanimljivo u svjetlu recentnog ulaska Republike Hrvatske u EU, u prvom redu uvažavajući europsko antifašističko i multikulturalno
nasljeđe.
Ključne riječi
kultura sjećanja; Šibenik; Rade Končar; Nikola Tomasseo; Europska Unija; antifašističko nasljeđe
Hrčak ID: 149711
URI
https://hrcak.srce.hr/149711
Moj profil