APA 6th Edition Markovina, D. (2014). Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 317-328. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149711
MLA 8th Edition Markovina, Dragan. "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar." Godišnjak Titius, vol. 6-7, br. 6-7, 2014, str. 317-328. https://hrcak.srce.hr/149711. Citirano 15.01.2021.
Chicago 17th Edition Markovina, Dragan. "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar." Godišnjak Titius 6-7, br. 6-7 (2014): 317-328. https://hrcak.srce.hr/149711
Harvard Markovina, D. (2014). 'Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), str. 317-328. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149711 (Datum pristupa: 15.01.2021.)
Vancouver Markovina D. Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [pristupljeno 15.01.2021.];6-7(6-7):317-328. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149711
IEEE D. Markovina, "Šibenik u kulturi sjećanja: studija slučaja, Tommaseo i Rade Končar", Godišnjak Titius, vol.6-7, br. 6-7, str. 317-328, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149711. [Citirano: 15.01.2021.]
Sažetak Kultura sjećanja kao prepoznati termin u historiografiji i ostalim
društveno-humanističkim znanostima spada u fenomene dvadesetog stoljeća, a definirana je radom brojnih teoretičara, poput Halbwachsa, Nore, Assmanna, Hobsbawma i drugih. Kontekstualizacija službenog sjećanja izazvana je prije svega raskidom tradicionalnih veza s prošlošću i potrebom izgradnje suvremenog društva u smjeru postmodernističke misli i strukturalizma te uspostavljanja
službene komunikacije sadašnjosti s nestalim svijetom. Kako, općenito govoreći, upotreba prošlosti predstavlja ogledalo političke kulture, na način da kako se sjećamo i čega se sjećamo prilično pouzdano iskazuje i naše prioritetne političke vrijednosti, u radu će se analizirati odnos službenog Grada Šibenika prema vlastitom povijesnom nasljeđu, prije svega kroz odnos prema antifašističkoj borbi i simboličkom liku Rade Končara te prema Nikoli Tomasseu. Aktualno viđenje Končara i Tomassea bit će posebno zanimljivo u svjetlu recentnog ulaska Republike Hrvatske u EU, u prvom redu uvažavajući europsko antifašističko i multikulturalno
nasljeđe.