hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine

Marija Lončar
Zorana Šuljug Vučica

Puni tekst: hrvatski, pdf (382 KB) str. 351-366 preuzimanja: 467* citiraj
APA 6th Edition
Lončar, M. i Šuljug Vučica, Z. (2014). Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 351-366. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149715
MLA 8th Edition
Lončar, Marija i Zorana Šuljug Vučica. "Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine." Godišnjak Titius, vol. 6-7, br. 6-7, 2014, str. 351-366. https://hrcak.srce.hr/149715. Citirano 24.09.2020.
Chicago 17th Edition
Lončar, Marija i Zorana Šuljug Vučica. "Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine." Godišnjak Titius 6-7, br. 6-7 (2014): 351-366. https://hrcak.srce.hr/149715
Harvard
Lončar, M., i Šuljug Vučica, Z. (2014). 'Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), str. 351-366. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149715 (Datum pristupa: 24.09.2020.)
Vancouver
Lončar M, Šuljug Vučica Z. Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [pristupljeno 24.09.2020.];6-7(6-7):351-366. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149715
IEEE
M. Lončar i Z. Šuljug Vučica, "Prednosti kvalitativne metodologije u istraživanju kulturne baštine", Godišnjak Titius, vol.6-7, br. 6-7, str. 351-366, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149715. [Citirano: 24.09.2020.]

Sažetak
Naglašavajući važnost sociološkog razumijevanja utjecaja različitih
strujanja – ekonomskih, političkih, ekoloških i sl., na svakodnevni život u suvremenom društvu, autorice polaze od kulture kao područja participacije i intervencije u oblikovanju života pojedinaca i zajednica. Sukladno tomu, kulturna baština ističe se kao nositelj povijesnog i kulturnog identiteta, pri čemu se lokalni okviri i konteksti pokazuju značajnima u interpretaciji značenja odnosa između lokalnog
i globalnog. Razmatranje navedenog podrazumijeva cijeli niz teorijsko-metodoloških pitanja od toga što je kulturna baština, kako ju definirati i konceptualizirati, kako joj pristupiti u društvenim istraživanjima, koje metode odabrati i sl.
S obzirom na metodološke specifičnosti kvalitativne metodologije, autorice problematiziraju njezin značaj i mogućnosti primjene u istraživanjima uloge i značenja kulturne baštine, lokalnih identiteta te potencijala lokalne zajednice. Naime, kvalitativno istraživanje “smješta" istraživača u svijet raznolikog spektra interpretativnih
praksa, pri čemu se polazi od naturalističkog pristupa (prirodno okružje, višestruki izvori podataka, induktivna analiza podataka i td.) društvenoj stvarnosti. Drugim riječima, istraživači se usmjeravaju na svakodnevne prakse pokušavajući dati smisao fenomenima u terminima značenja koja im pojedinci pridaju.

Ključne riječi
kvalitativna metodologija; kulturna baština; istraživački pristupi i metode; lokalni identiteti; svakodnevne kulturne prakse

Hrčak ID: 149715

URI
https://hrcak.srce.hr/149715

Posjeta: 703 *