 |
 |
 |
Ljetopis socijalnog rada, Vol. 14 No. 2, 2007.
Izlaganje sa skupa
SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA
Ljiljana Bastaić
| Puni tekst: hrvatski, pdf (77 KB) | str. 453-463 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Bastaić, Lj. (2007). SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA. Ljetopis socijalnog rada, 14 (2), 453-463. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14430 MLA 8th Edition Bastaić, Ljiljana. "SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA." Ljetopis socijalnog rada, vol. 14, br. 2, 2007, str. 453-463. https://hrcak.srce.hr/14430. Citirano 16.02.2019. Chicago 17th Edition Bastaić, Ljiljana. "SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA." Ljetopis socijalnog rada 14, br. 2 (2007): 453-463. https://hrcak.srce.hr/14430 Harvard Bastaić, Lj. (2007). 'SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA', Ljetopis socijalnog rada, 14(2), str. 453-463. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14430 (Datum pristupa: 16.02.2019.) Vancouver Bastaić Lj. SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA. Ljetopis socijalnog rada [Internet]. 2007 [pristupljeno 16.02.2019.];14(2):453-463. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14430 IEEE Lj. Bastaić, "SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA", Ljetopis socijalnog rada, vol.14, br. 2, str. 453-463, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14430. [Citirano: 16.02.2019.] |
|||
Sažetak
Neki noviji rezultati istraživanja iz područja neuroznanosti upućuju na to da mozak nije nepromjenjiva materija, nego je naš najplastičniji organ podložan promjeni koja je potaknuta interpersonalnom interakcijom. To ga čini socijalnim organom par exellence. Istraživanja iz područja teorije privrženosti sugeriraju da se um može mijenjati i razvijati kroz cijeli život pod utjecajem emocionalnog odnosa. Angažiran emocionalni odnos, bilo da se radi o ljubavnom odnosu, roditeljstvu, prijateljstvu, psihoterapiji ili superviziji, koji u sebi sadrži bazične karakteristike potrebne za razvoj sigurnosti, stvara preduvjete za neuralnu integraciju u mozgu pojedinca. To rezultira fleksibilnom samo-regulacijom u funkcioniranju pojedinaca u odnosu na sebe i na svoju okolinu.
Ključne riječi
mozak; um; interpersonalna neurobiologija
Hrčak ID: 14430
URI
https://hrcak.srce.hr/14430
Moj profil