hrcak mascot   Srce   HID

Ljetopis socijalnog rada, Vol. 14 No. 2, 2007.

Izlaganje sa skupa

SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA

Ljiljana Bastaić

Puni tekst: hrvatski, pdf (77 KB) str. 453-463 preuzimanja: 1.327* citiraj
APA 6th Edition
Bastaić, Lj. (2007). SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA. Ljetopis socijalnog rada, 14 (2), 453-463. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14430
MLA 8th Edition
Bastaić, Ljiljana. "SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA." Ljetopis socijalnog rada, vol. 14, br. 2, 2007, str. 453-463. https://hrcak.srce.hr/14430. Citirano 16.02.2019.
Chicago 17th Edition
Bastaić, Ljiljana. "SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA." Ljetopis socijalnog rada 14, br. 2 (2007): 453-463. https://hrcak.srce.hr/14430
Harvard
Bastaić, Lj. (2007). 'SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA', Ljetopis socijalnog rada, 14(2), str. 453-463. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14430 (Datum pristupa: 16.02.2019.)
Vancouver
Bastaić Lj. SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA. Ljetopis socijalnog rada [Internet]. 2007 [pristupljeno 16.02.2019.];14(2):453-463. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14430
IEEE
Lj. Bastaić, "SUPERVIZIJA I INTERPERSONALNA NEUROBIOLOGIJA – KAKO SUPERVIZIJSKI ODNOS MIJENJA SUPERVIZORA I SUPERVIZANTA", Ljetopis socijalnog rada, vol.14, br. 2, str. 453-463, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14430. [Citirano: 16.02.2019.]

Sažetak
Neki noviji rezultati istraživanja iz područja neuroznanosti upućuju na to da mozak nije nepromjenjiva materija, nego je naš najplastičniji organ podložan promjeni koja je potaknuta interpersonalnom interakcijom. To ga čini socijalnim organom par exellence. Istraživanja iz područja teorije privrženosti sugeriraju da se um može mijenjati i razvijati kroz cijeli život pod utjecajem emocionalnog odnosa. Angažiran emocionalni odnos, bilo da se radi o ljubavnom odnosu, roditeljstvu, prijateljstvu, psihoterapiji ili superviziji, koji u sebi sadrži bazične karakteristike potrebne za razvoj sigurnosti, stvara preduvjete za neuralnu integraciju u mozgu pojedinca. To rezultira fleksibilnom samo-regulacijom u funkcioniranju pojedinaca u odnosu na sebe i na svoju okolinu.

Ključne riječi
mozak; um; interpersonalna neurobiologija

Hrčak ID: 14430

URI
https://hrcak.srce.hr/14430

[engleski]

Posjeta: 2.194 *