Revija za sociologiju, Vol. 34 No. 3-4, 2003.
Izvorni znanstveni članak
Europski standardi manjinske zaštite i položaj manjina u Hrvatskoj
Milan Mesić
Sažetak
Do nedavno je u političkoj teoriji i javnom mnijenju postojalo gotovo općeprihvaćeno gledište, da se liberalizam u načelu protivi kolektivnoj pravnoj zaštiti manjina. Nakon Drugog svjetskog rata liberalna je teorija pretpostavljala da se sva pitanja demokratske konstitucije društva i društvene pravde mogu riješiti razvitkom univerzalnih građanskih i ljudskih prava. Osim toga, smatralo se da već postoji povijesni uzor po kome se život kulturno različitih grupa štiti posredno osiguranjem jednakosti njihovih članova pred zakonom. Riječ je o modelu vjerske tolerancije, odnosno političkim razdvajanjem crkve od države. S toga stajališta, etnička pripadnost, poput vjerske, nešto je što ljudi trebaju biti slobodni iskazati u svojem privatnom životu, ali to nije stvar državne brige. Etnički neutralna država ne može priznati posebna kolektivna prava manjinama. U novije vrijeme, međutim, javljaju se (liberalni) teoretičari koji uvjerljivo dokazuju da je ideja o etnokulturnoj neutralnosti naprosto mit. Oni tvrde da su ljudi ukopani u svoju kulturu, i da je stoga poštivanje nečije (nacionalne) kulture važno za njegov ili njezin osjećaj digniteta i samopoštivanja. Pomak u liberalnoj teoriji socijalne pravde, te slom socijalizma u Istočnoj Europi, uz zastrašujuće etničke sukobe, naveli su utjecajne zapadne organizacije (NATO, OSCE, EU i Vijeće Europe) da počnu uvjetovati pridruživanje novih istočnoeurospkih demokracija zaštitom manjina u njima. Od početka 1990-ih nastaje međunarodno (europsko) manjinsko pravo. Analiza pokazuje da Hrvatska u formalno-pravnoj zaštiti svojih manjina, više nego zadovoljava sve standarde utvrđene međunarodnim pravnim instrumentima. Ona je, štoviše, status manjina priznala i nacionalnim grupama, koje su više puki statistički zbir pojedinaca, nego kolektivi motivirani brigom zajedničkog očuvanja onoga što konstituira njihov javni identitet. Iza legalnog statusa manjine ne stoji, međutim, nikakva osmišljena koncepcija multietničke i socijalne pravde. No, za to se ne može kriviti samo dominantna većina, nego dijelom i same manjine, koje također nisu usvojile manjinsku političku kulturu
Ključne riječi
MANJINE; ETNIČKE GRUPE; MANJINSKA PRAVA; HRVATSKA; SOCIJALNA PRAVDA; LIBERALIZAM
Hrčak ID:
14497
URI
Datum izdavanja:
31.12.2003.
Posjeta: 3.260 *