hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Slavenska koiné Jurja Križanića

Ivan Golub

Puni tekst: hrvatski, pdf (19 MB) str. 185-201 preuzimanja: 309* citiraj
APA 6th Edition
Golub, I. (1986). Slavenska koiné Jurja Križanića. Slovo, (36), 185-201. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/14649
MLA 8th Edition
Golub, Ivan. "Slavenska koiné Jurja Križanića." Slovo, vol. , br. 36, 1986, str. 185-201. https://hrcak.srce.hr/14649. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
Golub, Ivan. "Slavenska koiné Jurja Križanića." Slovo , br. 36 (1986): 185-201. https://hrcak.srce.hr/14649
Harvard
Golub, I. (1986). 'Slavenska koiné Jurja Križanića', Slovo, (36), str. 185-201. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/14649 (Datum pristupa: 11.12.2019.)
Vancouver
Golub I. Slavenska koiné Jurja Križanića. Slovo [Internet]. 1986 [pristupljeno 11.12.2019.];(36):185-201. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14649
IEEE
I. Golub, "Slavenska koiné Jurja Križanića", Slovo, vol., br. 36, str. 185-201, 1986. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/14649. [Citirano: 11.12.2019.]

Sažetak
Juraj Križanić, hrvatski mislilac, djelatnik i stradalac (1618-1683) pisao je posebnim slavenskim jezikom i napisao je jednu osebujnu slavensku gramatiku. Valja razlikovati jezik na kojem Križanić piše i jezik o kojemu piše. Slavenski jezik na kojemu je napisao gotovo sva svoja djela pa i Gramatiku Križanić naziva "kao nekim zajedničkim jezikom", koiné dijalektom. Taj se slavenski zajednički jezik odnosi prema ostalim slavenskim jezicima onako kako se grčko zajedničko narječje - koiné diálektos - odnosilo prema grčkim pojedinačnim narječjima, tj. ne odnosi se prema njima alternativno, već staje uz njih.
Slavenski jezik o kojem Križanić piše - napisao je Gramatiku tog jezika Gramatički prikaz ruskog jezika - Gramatíčno izkazânje ob Rúskom jezíku - staroslavenski je jezik, koji Križanić voli zvati ruskim jezikom. Taj pak jezik - ukoliko je lingua littearia - također je svojevrstan slavenski zajednički jezik - koiné diálektos.
Dva su dakle slavenska zjednička narječja u Jurja Križanića: jedno na kojem je pisao i jedno o kojem je pisao; ono o kojem je pisao (Gramatiku) staroslavenski je jezik namijenjen nadasve liturgijskoj knjizi i Svetom Pismu; ono pak na kojem je pisao, jezik je namijenjen ostalom području. Dok je jezik o kojem je pisao normativan, jezik na kojem je pisao, fakultativan je.
Nadahnuća i poticaje za slavenski zajednički jezik-koiné dobivao je Križanić od zavičajnog interdijalekta, preko druženja s Rafaelom Levakovićem i Metodijem Terleckim, redaktorima rusificiranih glagoljskih liturgijskih kniga do dodira s crkvenoslavenskim i ruskoslavenskim jezikom u Rusiji. I književna moguća druženja (Bohorič, Glavinić, Budinić, Komulović...) mogla su imati udjela u nadahnjivanju slavenskog zajedničkog jezika u Križanića.
Križanić se smatra učenikom Konstantina Ćirila Filozofa. On je utoliko svojom Gramatikom nastoji ispravii s vremenom iznakaženi slavenski zajednički jezik, zvan staroslavenski, kojemu su temelje postavili Ćiril i Metodije i koji se rasprostranio među Slavenima kao lingua litteraria. Križanić je Ćirilov i Metodijev učenik i po tome što je i sam pisao na jednom slavenskom zajedničkom jeziku, i po tome što je promicao zajedništvo. Koiné u jeziku, koinonía u životu!

Hrčak ID: 14649

URI
https://hrcak.srce.hr/14649

[engleski]

Posjeta: 939 *