Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2016.1.2
GREBENI I DRUGE BIOGENE TVOREVINE U MIOCENSKIM NASLAGAMA SJEVERNOHRVATSKOGA BAZENA – ČUDESNA RAZNOLIKOST KOJU TEK TREBA ISTRAŽITI
Jasenka Sremac
orcid.org/0000-0002-4736-7497
; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geology, Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb
Marija Bošnjak Makovec
; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb
Davor Vrsaljko
; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, HR-10000 Zagreb
Bojan Karaica
; Hanamanova 1c, HR-10000 Zagreb
Kristina Tripalo
; Šestinski vrh 43a, HR-10000 Zagreb
Karmen Fio Firi
; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geology, Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb
Ana Majstorović Bušić
; INA-Industry of Oil Plc., Šubićeva 29, HR-10000 Zagreb
Tihomir Marjanac
; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Geology, Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb
Sažetak
Tijekom početne faze srednjomiocenske transgresije marinski organizmi naselili su novonastalo more Paratethys. Zahvaljujući pogodnim klimatskim i okolišnim uvjetima život je bio posebno raznolik na grebenima i grebenolikim strukturama. Miocenske biogene tvorevine na raznim lokalitetima u području sjeverne Hrvatske pokazuju raznolikost fosilnih zajednica i litoloških osobina. Glavni grebenotvorci bili su mahovnjaci, koralinacejske alge, kamenice, vermetidi, spužve i serpulidi. Glavni ekološki faktori koji su kontrolirali grebensku biotu bili su donos čestica i hraniva s kopna i iz dubina vode. Tipovi litofacijesa pokazuju veliku sličnost s gornjolangijskim (srednji baden) gorjem Leitha u Austriji, a mogu se usporediti i s miocenskim i recentnim grebenskim strukturama u Mediteranu. Razne vrste miocenskih grebenolikih tvorevina pokazuju različitu šupljikavost i druge petrofizičke osobine.
Koraligenske biokonstrukcije danas nastaju kao konkrecije u slabo osvijetljenim uvjetima, pogodnim scijafilnim algama, u vodi relativno hladne, ali stalne temperature, jednoličnoga saliniteta i niske energije. Nastaju na stjenovitoj podlozi i na pokretnoj podlozi u donjoj litoralnoj zoni i katkad na obalnome detritusu. Rast im započinje nastankom rodolita unutar pijeska i šljunka (platformske koraligenske zajednice). Aktualistički princip pomaže nam razumjeti ranu pojavu koraligenskih tvorevina na početku srednjomiocenske transgresije. Početna rodolitna faza rezultira slabo vezanim bioklastičnim naslagama. Dijagenetski procesi dodatno povećavaju njihovu šupljikavost, uslijed otapanja aragonitnih bioklasta. To je otapanje agresivno u vrlo plitkim staništima i povećava se s dubinom. Promjenjiva šupljikavost koraligenskih tvorevina istraživana je tijekom terenskoga rada na području Medvednice. Uzorci stijena s velikim rodolitima već na prvi pogled pokazuju najveću šupljikavost, dok su briozojsko-koralinacejski frejmstoni najkompaktniji. Time se otvara prostor za daljnja istraživanja ovih zanimljivih naslaga.
Ključne riječi
biogene tvorevine; baden; Središnji Paratethys; Hrvatska
Hrčak ID:
152784
URI
Datum izdavanja:
9.2.2016.
Posjeta: 2.076 *