hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE

Jelena Uzelac

Puni tekst: hrvatski, pdf (230 KB) str. 7-36 preuzimanja: 7.508* citiraj
APA 6th Edition
Uzelac, J. (2015). OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE. FIP - Financije i pravo, 3 (1), 7-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/156024
MLA 8th Edition
Uzelac, Jelena. "OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE." FIP - Financije i pravo, vol. 3, br. 1, 2015, str. 7-36. https://hrcak.srce.hr/156024. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Uzelac, Jelena. "OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE." FIP - Financije i pravo 3, br. 1 (2015): 7-36. https://hrcak.srce.hr/156024
Harvard
Uzelac, J. (2015). 'OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE', FIP - Financije i pravo, 3(1), str. 7-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/156024 (Datum pristupa: 06.12.2019.)
Vancouver
Uzelac J. OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE. FIP - Financije i pravo [Internet]. 2015 [pristupljeno 06.12.2019.];3(1):7-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/156024
IEEE
J. Uzelac, "OBVEZNOPRAVNI ODNOS STJECANJA BEZ OSNOVE", FIP - Financije i pravo, vol.3, br. 1, str. 7-36, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/156024. [Citirano: 06.12.2019.]

Sažetak
Stjecanje bez osnove, uz prouzročivanje štete, poslovodstvo bez naloga, javno
obećanje nagrade i vrijednosne papire, ubraja se u izvanugovorne obveznopravne odnose.
Za nastanak izvanugovornih odnosa nije potrebno sukladno očitovanje volja dviju
osoba već oni nastaju na temelju određenih činjenica (radnja, stanja, svojstava) uz koje
pravo veže postanak obveznog odnosa.
Pod stjecanjem bez osnove podrazumijevamo izvanugovorni obveznopravni odnos na
osnovi kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine
ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se
nije ostvarila ili je poslije otpala.
Opće pretpostavke nastanka ovog izvanugovornog obveznopravnog odnosa jesu:
• povećanje imovine na jednoj strani
• umanjenje imovine na drugoj strani
• kauzalna povezanost između umanjenja i povećanja
• nepostojanje odgovarajuće osnove
• činidba zbog koje je došlo do promjene u imovini ne bi smjela biti štetna radnja.
Tužba kojom se traži povrat stečenog bez osnove naziva se kondikcija.
Postoji nekoliko tipičnih slučajeva stjecanja bez osnove, a to su:
1) plaćanje neduga (condictio indebiti)
2) stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila (condictio causa dana, causa
non secuta)
3) stjecanje po osnovi koja je poslije otpala (condictio ob causam finitam)
4) uporaba stvari na tuđu korist
5) uporaba tuđe stvari u svoju korist
6) izdatak za drugog.
Stjecatelj je dužan stečeno bez osnove vratiti. Iznimno, ako povrat stečenog bez osnove
nije moguć, stjecatelj je dužan naknaditi vrijednost postignute koristi.
Uz povrat stečenoga, također se moraju vratiti i plodovi te platiti zatezne kamate, s
time da se u obzir pritom uzima savjesnost odnosno nesavjesnost stjecatelja.
U odredbama Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na zastaru, nije predviđen
poseban rok zastare za kondikcijski zahtjev pa se, prema tome, smatra da vrijedi opći
rok za zastaru od pet godina od dana stjecanja bez osnove.

Ključne riječi
izvanugovorni odnos; stjecanje bez osnove; pravna osnova; štetna radnja; kondikcija; savjesnost i nesavjesnost stjecatelja; rok zastare

Hrčak ID: 156024

URI
https://hrcak.srce.hr/156024

Posjeta: 10.315 *