hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Privatna i javna politika teksta

Ivana Perica   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4556-3785 ; Zagreb, Croatia

Puni tekst: hrvatski, pdf (149 KB) str. 139-160 preuzimanja: 164* citiraj
APA 6th Edition
Perica, I. (2014). Privatna i javna politika teksta. Umjetnost riječi, 58 (2), 139-160. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/159370
MLA 8th Edition
Perica, Ivana. "Privatna i javna politika teksta." Umjetnost riječi, vol. 58, br. 2, 2014, str. 139-160. https://hrcak.srce.hr/159370. Citirano 20.11.2019.
Chicago 17th Edition
Perica, Ivana. "Privatna i javna politika teksta." Umjetnost riječi 58, br. 2 (2014): 139-160. https://hrcak.srce.hr/159370
Harvard
Perica, I. (2014). 'Privatna i javna politika teksta', Umjetnost riječi, 58(2), str. 139-160. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/159370 (Datum pristupa: 20.11.2019.)
Vancouver
Perica I. Privatna i javna politika teksta. Umjetnost riječi [Internet]. 2014 [pristupljeno 20.11.2019.];58(2):139-160. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159370
IEEE
I. Perica, "Privatna i javna politika teksta", Umjetnost riječi, vol.58, br. 2, str. 139-160, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/159370. [Citirano: 20.11.2019.]

Sažetak
U radu se polazi od sinergije političke i književne teorije, koja je urodila aktualizacijom termina “politika književnosti”. “Politika književnosti” nasljednica je postmodernih pluralizirajućih emancipacijskih taktika koje društvo mijenjaju ‘iznutra’, ali i postmarksistički formulirane teorije hegemonije. Ona je ujedno raskid s krajnjim ishodom postmoderne, koji je devedesetih prešao u strategije traženja ‘prava’ za raznovrsne ‘identitete’, no i raskid s determinizmom sheme baze i nadgradnje, gdje bi književnost bila puki refleks stvarnosti uvjetovane proizvodnim odnosima. U radu se repozicionira aktualna rasprava o politici književnosti na način da se potonja usmjerava prema kritici ideologema privatizma i pasivizma: naglasak ne leži toliko na kritičkoj praksi ‘čitanja’ ideologije i čitanja tekstova uronjenih u ideologiju koliko na zagovoru čitanja onih tekstova koji i bez kritičkog posredništva spomenute ideologeme
razrješavaju i – moguće – nude neku vrstu prospektivnog otvaranja.
Pritom treba imati na umu da ambivalentnost termina ‘emancipacija’
omogućuje izvrnuća prospektivnih političkih (i književnopolitičkih)
projekata, pa svaka emancipacijska gesta koja iz statusa depriviranosti zahvaća u javnu vidljivost već u sljedećem momentu može pokazati svoje obezvlašćujuće lice. Zato se kritički zadatak sastoji u praćenju tekstualnog upravljanja dinamičnim pojmovljem privatnog i javnog (depriviranog i privilegiranog, pasivnog i aktivnog), tj. u istraživanju kvalitete imaginarno pripravljenog političkog djelovanja i budnom motrenju momenta u kojem se političko izvrće u politiku.

Ključne riječi
politika književnosti; emancipacija; politika i političko; optimalna projekcija; privatizam; početak; dihotomija privatnog i javnog

Hrčak ID: 159370

URI
https://hrcak.srce.hr/159370

Posjeta: 279 *