Pregledni rad
Pozicija javne ovlasti za prikupljanje obavijesti u hrvatskom pravnom sustavu
Lana Milivojević
orcid.org/0000-0001-5145-0368
; Visoka policijska škola u Zagrebu
Krešimir Filipić
; student Visoke policijske škole u Zagrebu
Sažetak
Tijela državne uprave odnosno ministarstva, državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama (središnja tijela državne uprave) obavljaju poslove državne uprave koji se odnose na neposrednu provedbu zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te druge upravne i stručne poslove. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave mogu se u županijama, gradovima i općinama osnivati područne jedinice. Poslovi državne uprave uređuju se zakonom. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti. Na taj način su i ti subjekti uključeni u izvršenje vlasti dodijeljene javnim pravom i dužnosti zaštite interesa države.
U provođenju poslova koje obavljaju tijela državne uprave i drugi subjekti kojima je povjereno provođenje tih poslova, daju im se zakonom propisane javne ovlasti. Pravo primjene javnih ovlasti tih subjekata kao javnopravnih tijela sastoji se u autoritativnom obavljanju određenih poslova od javnog interesa. Javne ovlasti tih subjekata su raznolike, a propisuju se ovisno o poslovima pojedinih subjekata u okviru kojih je njihova primjena neophodna za uspješno obavljanje tih poslova. Jedna od tih ovlasti, koju pojedini subjekti kao javnopravna tijela primjenjuju u obavljanju propisanih poslova, je i javna ovlast prikupljanja obavijest od osoba.
U ovom radu istražiti će se i razmotriti u određenom uzorku javnopravnih tijela i drugih subjekata za koje se, temeljem preliminarno provedene analize djelokruga rada i javnih ovlasti pretpostavljalo da imaju pravo primjene javne ovlasti prikupljanja obavijesti, koja su konkretna zakonska rješenja u njezinom propisivanju za pojedine od tih tijela/subjekata, odnosno u kojim se slučajevima i kako pravno regulira primjena te ovlasti. Postavka ovog rada je da postoje različita zakonska rješenja u propisivanju te javne ovlasti u hrvatskom pravnom sustavu (normativna neujednačenost i nedorečenost) za tijela/subjekte koji će biti razmatrani, kao i da ta javna ovlast nije propisana za pojedina kojima bi bila neophodna u obavljanju njihovih javnopravnih poslova (manjkavost u propisivanju). U tom cilju biti će razmotrena normativna rješenja, odnosno zakoni kojima se propisuje djelokrug rada i ovlast prikupljanja obavijesti tijela/subjekata iz odabranog uzorka istraživanja, pri čemu će biti korištene metode normativne analize, komparativna metoda i deskriptivna metoda. Javna ovlast prikupljanja obavijesti od osoba izvor je informacija koje mogu predstavljati dokaze dobivene iz personalnih izvora (tzv. personalni dokazi), koji se mogu koristiti u upravnim i sudskim postupcima. Poradi toga, poziciju te javne ovlasti u hrvatskom pravnom sustavu svakako treba smatrati značajnom i korisnom za razmatranje.
Ključne riječi
javna ovlast; prikupljanje obavijesti; personalni dokazi; hrvatsko zakonodavstvo
Hrčak ID:
159865
URI
Datum izdavanja:
6.12.2015.
Posjeta: 971 *