hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11

Uloga regionalnih ekonomskih integracija na trgovinske marže: slučaj Hrvatske

Katja Zajc Kejžar   ORCID icon orcid.org/0000-0003-1360-6899 ; Ekonomska fakulteta Univerze v Ljbljani, Ljubljana, Slovenija
Črt Kostevc ; Ekonomska fakulteta Univerze v Ljbljani, Ljubljana, Slovenija
Vinko Zaninović   ORCID icon orcid.org/0000-0002-2094-0687 ; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (732 KB) str. 11-41 preuzimanja: 491* citiraj
APA 6th Edition
Zajc Kejžar, K., Kostevc, Č. i Zaninović, V. (2016). The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 34 (1), 11-41. https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11
MLA 8th Edition
Zajc Kejžar, Katja, et al. "The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol. 34, br. 1, 2016, str. 11-41. https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11. Citirano 20.10.2020.
Chicago 17th Edition
Zajc Kejžar, Katja, Črt Kostevc i Vinko Zaninović. "The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia." Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 34, br. 1 (2016): 11-41. https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11
Harvard
Zajc Kejžar, K., Kostevc, Č., i Zaninović, V. (2016). 'The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia', Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, 34(1), str. 11-41. https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11
Vancouver
Zajc Kejžar K, Kostevc Č, Zaninović V. The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci [Internet]. 2016 [pristupljeno 20.10.2020.];34(1):11-41. https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11
IEEE
K. Zajc Kejžar, Č. Kostevc i V. Zaninović, "The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia", Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci, vol.34, br. 1, str. 11-41, 2016. [Online]. https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.11

Sažetak
Cilj ovog rada je istražiti razvoj intenzivnih i ekstenzivnih trgovinskih marži na
razini proizvod-država za slučaj Hrvatske od 2000. do 2012. godine. Hipoteza
istraživanja je da će liberalizacija trgovine, potaknuta sklapanjem regionalnih
trgovinskih sporazuma, imati heterogene učinke na različite skupine proizvoda, uz
indirektne učinke na nacionalno blagostanje. Koristi se statički i dinamički
gravitacijski model koji se primjenjuje na panel podatke koji obuhvaćaju preko 90%
ukupne trgovine u promatranom razdoblju. Ocjene gravitacijskog modela pokazuju
da, iako su SAA i CEFTA sporazumi imali pozitivne učinke na intenzivne i ekstenzivne
trgovinske marže, posebice na izvoz i uvoz potrošačkih proizvoda, učinci na trgovinu
intermedijarnim i kapitalnim dobrima su relativno ograničeni. To ukazuje da su
navedeni sporazumi imali snažniji učinak na zadovoljenje potreba potrošača, a ne
na porast učinkovitosti domaćeg trgovinskog sektora. Pri usporedbi rezultata
učinaka sporazuma koristeći dinamički model, jasan je snažniji utjecaj SAA
sporazuma na potrošačka dobra, dok su učinci CEFTA sporazuma ujednačeni za sve
skupine dobara. Zaključak je da bi se, u srednjem roku, nositelji hrvatske vanjske
politike trebali izboriti za preferencijalni status Hrvatske na CEFTA tržištu,
uzimajući u obzir njegovu važnost za hrvatsko gospodarstvo.

Ključne riječi
Trgovinske marže; gravitacijski model; sporazum o slobodnoj trgovini; Hrvatska

Hrčak ID: 160701

URI
https://hrcak.srce.hr/160701

[engleski]

Posjeta: 836 *