Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18045/zbefri.2016.1.91
Je li Globalno izvješće o konkurentnosti prava mjera makro-konkurentnosti
Marko Djogo
; Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Nenad Stanisic
orcid.org/0000-0002-7070-4826
; Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, Kragujevac, Srbija
Sažetak
Cilj ovoga rada je istražiti može li se značajnije utjecati na pouzdanost nalaza
Globalnog izvješća konkurentnosti (GCR) napuštanjem pretpostavke o dugoročnom
vremenskom horizontu. Da bi se postigao ovaj cilj uspoređuju se nalazi GCR-a s
nalazima koje smo dobili korištenjem kompozitnog indeksa konkurentnosti, nazvanog
6 BIC (Bazičnih indikatora konkurentnosti). Ovaj pokazatelj razvijen je oslanjajući
se na teoretske osnove koje su utemeljili Krugman, Fagerberg, Scott, Lodge,
Aiginger i drugi. Ekonomisti su svjesni da je svaka ekonomska konstrukcija,
uključujući i Globalni indeks konkurentnosti temeljena na nizu pretpostavki i
postulata. Ako se neka od tih pretpostavki relativizira tada i rezultati do kojih se
dolazi korištenjem ove teoretske konstrukcije gube na snazi. Jedna od važnijih
pretpostavki koja se nalazi u osnovi Globalnog izvješća o konkurentnosti je dugi rok.
U dugom roku, rast produktivnosti svakako vodi prema poboljšanju konkurentnosti.
Međutim u kratkom i srednjem roku taj utjecaj nije tako izvjestan. Rezultati do kojih
se došlo pokazuju da postoji čitav niz zemalja čiji položaj ili je podcijenjen (Rusija,
Turska, Estonija, Moldavija i druge) ili precijenjen (Finska, Irska, Island, Portugal,
Španjolska i druge) po GCR-u u kratkom do srednjeg roka. Temeljni zaključak
dobivenih rezultata istraživanja je da GIK ne pruža dovoljno dobru sliku tekuće
konkurentnosti te da ovaj pokazatelj treba biti dopunjen drugim pokazateljima
konkurentnosti, kao što su ovi korišteni u radu.
Ključne riječi
Makro-konkurentnost; produktivnost; temeljni indikatori konkurentnosti
Hrčak ID:
160752
URI
Datum izdavanja:
27.6.2016.
Posjeta: 2.817 *