hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća

M. Mimica ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
M. Šarić ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska
M. Malinar ; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (12 MB) str. 289-304 preuzimanja: 84* citiraj
APA 6th Edition
Mimica, M., Šarić, M. i Malinar, M. (1978). Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 29 (4), 289-304. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/161919
MLA 8th Edition
Mimica, M., et al. "Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 29, br. 4, 1978, str. 289-304. https://hrcak.srce.hr/161919. Citirano 15.11.2019.
Chicago 17th Edition
Mimica, M., M. Šarić i M. Malinar. "Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 29, br. 4 (1978): 289-304. https://hrcak.srce.hr/161919
Harvard
Mimica, M., Šarić, M., i Malinar, M. (1978). 'Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 29(4), str. 289-304. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/161919 (Datum pristupa: 15.11.2019.)
Vancouver
Mimica M, Šarić M, Malinar M. Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1978 [pristupljeno 15.11.2019.];29(4):289-304. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/161919
IEEE
M. Mimica, M. Šarić i M. Malinar, "Pušenje duhana kao uzrok kronične nespecifične bolesti pluća", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.29, br. 4, str. 289-304, 1978. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/161919. [Citirano: 15.11.2019.]

Sažetak
U uzorku ispitanika od 1575 muškaraca i 1690 žena u dobi od 38 do 57 godina života ispitivana je povezanost pušenja cigareta s pojavom respiratornih simptoma i ventilacijskih oštećenja. Među muškim ispitanicima bilo je 490 pušača, 263 bivša pušača i 822 nepušača, a među ženama je bilo 1386 nepušačice, 54 bivše pušačice i 250 pušačica. Pušači su bili podijeljeni na one koji puše 1-10 cigareta, 11-20 cigareta, 21-30 cigareta i više od 30 cigareta dnevno. Kronični iskašljaj je nađen oko četiri puta češće u pušača više od 20 cigareta dnevno nego u nepušača, ali simptomi dispneje u naporu i gušenja nađeni su do dva puta češće u takvih pušača nego u nepušača. Auskultatorni nalaz bronhitičnih šumova i produženog ekspirija utvrđen je dva do četiri puta češće u teških pušača nego u nepušača. Prosječni nalazi FEV1 i FVK su najčešće manji što pušači puše više cigareta na dan, ali i u najtežih pušača su prosječno samo za oko 5-10% niži nego u nepušača. Broj osoba s vrijednostima FEV1 manjim od 80% od normale i FEV1/FVK manjim od 60% ipak je oko dva puta češći u teških pušača nego nepušača. Gubitak respiratornih funkcija za tri godine je obično to veći što pušači puše više cigareta i u najtežih pušača je oko 1,6% puta veći nego u nepušača. Zaključuje se da dugotrajno pušenje iako ne dramatično, bez sumnje doprinosi oštećenju dišnih organa u najvećem broju pušača. To je oštećenje veće što je broj dnevno popušenih cigareta veći. Ne može se isključiti pretpostavka da pušenje u maloj mjeri u nekih ljudi može biti i koristan podražaj za razvijanje respiratornih funkcija jer su npr. najbolje respiratorne funkcije nađene u žena bivših pušačica. Pušači koji su naveli da duboko inhaliraju dim duhana imaju češće respiratorne simptome kašlja nego oni koji navode da ne inhaliraju. Neočekivan je međutim nalaz da muškarci koji su naveli da inhaliraju imaju prosječno bolji FEV1 i FVK nego oni koji ne inhaliraju. Prosječne vrijednosti ispitivanih ventilacijskih funkcija bile su nešto slabije u pušača koji su pušili »lošije vrste« orijentalnih cigareta, ali se ne može isključiti interakcija socio-ekonomskih faktora u vezi s ovom povezanosti.

Hrčak ID: 161919

URI
https://hrcak.srce.hr/161919

[engleski]

Posjeta: 260 *