hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

UTJECAJ KASNIJE TRUDNOĆE NA PROGNOZU RAKA DOJKE

Miro Kasum

Puni tekst: engleski, pdf (81 KB) str. 128-132 preuzimanja: 501* citiraj
APA 6th Edition
Kasum, M. (2005). THE INFLUENCE OF SUBSEQUENT PREGNANCY ON THE PROGNOSIS OF BREAST CANCER. Gynaecologia et perinatologia, 14 (3), 128-132. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/15790
MLA 8th Edition
Kasum, Miro. "THE INFLUENCE OF SUBSEQUENT PREGNANCY ON THE PROGNOSIS OF BREAST CANCER." Gynaecologia et perinatologia, vol. 14, br. 3, 2005, str. 128-132. https://hrcak.srce.hr/15790. Citirano 25.01.2020.
Chicago 17th Edition
Kasum, Miro. "THE INFLUENCE OF SUBSEQUENT PREGNANCY ON THE PROGNOSIS OF BREAST CANCER." Gynaecologia et perinatologia 14, br. 3 (2005): 128-132. https://hrcak.srce.hr/15790
Harvard
Kasum, M. (2005). 'THE INFLUENCE OF SUBSEQUENT PREGNANCY ON THE PROGNOSIS OF BREAST CANCER', Gynaecologia et perinatologia, 14(3), str. 128-132. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/15790 (Datum pristupa: 25.01.2020.)
Vancouver
Kasum M. THE INFLUENCE OF SUBSEQUENT PREGNANCY ON THE PROGNOSIS OF BREAST CANCER. Gynaecologia et perinatologia [Internet]. 2005 [pristupljeno 25.01.2020.];14(3):128-132. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/15790
IEEE
M. Kasum, "THE INFLUENCE OF SUBSEQUENT PREGNANCY ON THE PROGNOSIS OF BREAST CANCER", Gynaecologia et perinatologia, vol.14, br. 3, str. 128-132, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/15790. [Citirano: 25.01.2020.]

Sažetak
Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena, predstavlja drugi razlog smrtnosti po učestalosti od malignih bolesti. Rak dojke se javlja najčešće u žena u perimenopauzi i kasnije, rjeđe se opaža i u reprodukcijskoj dobi kod žena mlađih od 40 godina. Epidemiološke studije su pokazale da u mnogim razvijenim zemljama postoji opći trend odgađanja rađanja, čemu pridonose brojni razlozi, kao što su obrazovni, profesionalni, osobni, društveno-ekonomski te problemi sa zanošenjem. Istodobno, zahvaljujući boljem standardu i uznapredovalom razvoju znanosti u tim zemljama, za očekivati je bolju zdravstvenu skrb, što se odražava u ranijoj i boljoj dijagnostici i liječenju bolesti. Na taj su način suvremene dijagnostičke metode omogućile ranije i češće otkrivanje raka dojke u populaciji žena kasnije fertilne dobi, koje su odgo-dile rađanje i kojima još predstoji reprodukcijska uloga. Stoga sve veća pojavnost raka dojke i brojnija populacija žena kasnije fertilne dobi kojoj još predstoji rađanje, stvaraju problem i opravdanu zabrinutost kako bi se trudnoća mogla odraziti na prognozu i tijek maligne bolesti. Problem utjecaja kasnije trudnoće nakon liječenja raka dojke od vitalne je važnosti za ženu koja želi rađati, no isto tako nije manja odgovornost ni liječnika koji joj treba pružiti adekvatnu pomoć. Poznato je da su u prošlosti trudnoće nakon liječenja raka dojke smatrane rizičnim zbog čega su izbjegavane i nisu preporučivane, a u slučaju zanošenja namjerno su prekidane, zbog pretpostavke da bi trudnoća mogla nepovoljno utjecati na tijek bolesti. Nasuprot povijesnim stavovima kada je terapijski pobačaj bio pravilo, danas je stav dijametralno promije-njen jer je utvrđeno da prekid trudnoće ne predstavlja nikakvu prognostičku prednost za rak dojke. Iznimno je terapijski pobačaj još uvijek indiciran kod sumnje na oštećenje embrija zbog uporabe intenzivne adjuvantne terapije, u slučaju progresije bolesti ili zbog psihološko-socijalnih razloga trudnice. Danas se općenito smatra da trudnoća nakon liječenja raka dojke ne predstavlja rizičan čimbenik za novu pojavu bolesti, promatrano kroz stopu preživljenja, relativnih rizika i pojavu kasnijih metastaza, dok je opće preživljenje u žena koje su zatrudnile i rodile, jednako ili čak bolje u odnosu na žene koje nisu kasnije zanijele. Štoviše, uz trudnoću nakon liječenog raka dojke spominju se znatno rjeđe pojave lokalnih recidiva ili kasnih metastaza bolesti. Promatrajući vremenski razmak od dijagnoze raka dojke i kasnije trudnoće dogovorno je utvrđen interval između 2 i 5 godina, što je ovisno o stupnju proširenosti bolesti. Smatra se da je bolja prognoza bolesti s većim preživljenjem ukoliko je dulja stanka od pojave raka dojke do trudnoće zbog čega je veća vjerojatnost da bi se izbjegli recidivi, premda se i kraće pauze do trudnoće kod najranijih oblika bolesti nisu pokazale rizičnim. Pretpostavlja se da se povoljan učinak kasnije trudnoće nakon liječenja raka dojke može pripisati »per se« zdravijim ženama, antiestroge-nom učinku estriola te zajedničkim tumorskim i fetalnim antigenima koji imunološkom reakcijom stvaraju protutijela protiv tumorskih stanica. Ipak, mogući učinak kasnije trudnoće kod eventualno neprepoznatih supkliničkih ili mikrometa-staza nije još razjašnjen, zbog čega ostaje predmetom budućih istraživanja.

Ključne riječi
rak dojke; liječenje; prognoza; trudnoća

Hrčak ID: 15790

URI
https://hrcak.srce.hr/15790

[engleski]

Posjeta: 1.499 *