hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo
https://doi.org/10.21860/52;3_421

Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke

Elvira Mustać ; Zavod za patologiju i patološku anatomiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Franjo Carović ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Josip Aničić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Matea Tomasić ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Lucija Beram ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 421-423 preuzimanja: 931* citiraj
APA 6th Edition
Mustać, E., Carović, F., Aničić, J., Tomasić, M. i Beram, L. (2016). Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke. Medicina Fluminensis, 52 (3), 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421
MLA 8th Edition
Mustać, Elvira, et al. "Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke." Medicina Fluminensis, vol. 52, br. 3, 2016, str. 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Mustać, Elvira, Franjo Carović, Josip Aničić, Matea Tomasić i Lucija Beram. "Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke." Medicina Fluminensis 52, br. 3 (2016): 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421
Harvard
Mustać, E., et al. (2016). 'Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke', Medicina Fluminensis, 52(3), str. 421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421
Vancouver
Mustać E, Carović F, Aničić J, Tomasić M, Beram L. Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke. Medicina Fluminensis [Internet]. 2016 [pristupljeno 05.12.2020.];52(3):421-423. https://doi.org/10.21860/52;3_421
IEEE
E. Mustać, F. Carović, J. Aničić, M. Tomasić i L. Beram, "Prikaz slučaja sekundarnog angiosarkoma dojke", Medicina Fluminensis, vol.52, br. 3, str. 421-423, 2016. [Online]. https://doi.org/10.21860/52;3_421

Sažetak
Cilj: Sekundarni angiosarkom dojke rijetka je ali ozbiljna dugoročna komplikacija karcinoma dojke kod pacijenata koji su liječeni poštednim kirurškim zahvatom i radioterapijom. Prikazan je slučaj pacijentice kojoj se sekundarni angiosarkom pojavio sedam godina nakon radioterapije uz naglasak na ulogu pažljivog histološkog pregleda tih tumora. Prikaz slučaja: Pacijentici staroj 66 godina kojoj je 2006. godine dijagnosticiran invazivni duktalni karcinom dojke učinjen je konzervativni kirurški zahvat i odstranjen je limfni čvor čuvar (pT1c, pN0). Postoperativni tretman uključivao je radioterapiju i endokrinu terapiju. Sedam godina nakon radioterapije, 2013. godine pacijentica je primijetila purpurno crveno mjesto na koži u ozračenom području desne dojke. Patohistološka dijagnoza promjene je angiosarkom. Zaključak: Razvoj sekundarnog angiosarkoma dojke povezan je s radioterapijom (RIA) i kroničnim limfedemom (Stewart-Treves sindrom nakon latentnog perioda od 4 do 8 godina). Zbog njegove rijetkosti i naizgled bezopasne prezentacije, jer se često radi o bezbolnoj promjeni nalik modrici na koži, pacijenti i liječnici često zanemaruju početne simptome, što vodi kasnom postavljanju dijagnoze. U vrijeme postavljanja dijagnoze pacijenti često imaju lokaliziranu bolest koja je ograničena na dojku, ali s multifokalnim rastom.

Ključne riječi
angiosarkom; karcinom dojke; radioterapija

Hrčak ID: 163938

URI
https://hrcak.srce.hr/163938

[engleski]

Posjeta: 1.213 *