hrcak mascot   Srce   HID

Preliminary communication

Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci

Renata Ecimović Nemarnik ; Dom zdravlja Zagreb Zapad, Zagreb, Hrvatska
Jelena Macan ; IMI, Zagreb, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (481 KB) pages 213-218 downloads: 569* cite
APA 6th Edition
Ecimović Nemarnik, R. & Macan, J. (2016). Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci . Sigurnost, 58 (3), 213-218. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/167710
MLA 8th Edition
Ecimović Nemarnik, Renata and Jelena Macan. "Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci ." Sigurnost, vol. 58, no. 3, 2016, pp. 213-218. https://hrcak.srce.hr/167710. Accessed 28 Nov. 2021.
Chicago 17th Edition
Ecimović Nemarnik, Renata and Jelena Macan. "Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci ." Sigurnost 58, no. 3 (2016): 213-218. https://hrcak.srce.hr/167710
Harvard
Ecimović Nemarnik, R., and Macan, J. (2016). 'Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci ', Sigurnost, 58(3), pp. 213-218. Available at: https://hrcak.srce.hr/167710 (Accessed 28 November 2021)
Vancouver
Ecimović Nemarnik R, Macan J. Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci . Sigurnost [Internet]. 2016 [cited 2021 November 28];58(3):213-218. Available from: https://hrcak.srce.hr/167710
IEEE
R. Ecimović Nemarnik and J. Macan, "Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci ", Sigurnost, vol.58, no. 3, pp. 213-218, 2016. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/167710. [Accessed: 28 November 2021]

Abstracts
Cilj rada bio je analizirati slučajeve dijagnosticiranih profesionalnih bolesti u Medicini rada Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada d.o.o. u razdoblju 2010.-2014. g. Analiza je uključivala pregled arhiviranih podataka i provođenje telefonske ankete zbog prikupljanja podataka o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti.
U razdoblju 2010.-2014. g. profesionalna bolest utvrđena je kod 55 bolesnika. Najčešće su bile profesionalne bolesti kože (N=19), sindromi prenaprezanja na rukama (N=17), te astma i rinitis (N=10). Najučestalija profesionalna bolest kože bio je alergijski kontaktni dermatitis (N=15), najčešće utvrđen u frizera (N=5). Sindrom karpalnog kanala bio je najučestaliji sindrom prenaprezanja (N=15), najčešće u tekstilnih radnika (N=5). Dišni poremećaji bili su najčešći u zdravstvenih radnika (N=3). Telefonskoj anketi odazvalo se 46 bolesnika. Nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti, 21 bolesnik (46 %) je zaposlen kod istog ili drugog poslodavca. Promjena radnog mjesta provedena je kod 14 bolesnika (30 %), u 1 slučaju nakon prekvalifikacije, a 7 (15 %) ih dalje radi na istom radnom mjestu. Dvanaest (26 %) bolesnika je nakon utvrđivanja profesionalne bolesti umirovljeno, od čega je 11 u prijevremenoj starosnoj ili invalidskoj mirovini. Nezaposleno je 13 (28%) bolesnika, 11 je dobilo otkaz nakon utvrđivanja profesionalne bolesti, a u 3 slučaja provedena je prekvalifikacija.
Rezultati ukazuju na neadekvatno zbrinjavanje radnika s profesionalnom bolesti. Promjena radnog mjesta provedena je u samo 30 % bolesnika, a prekvalifikacija u 4 (9 %) slučaja. Većina bolesnika je nezaposlena, prerano umirovljena ili je nastavila rad na radnom mjestu koje je uzrokovalo profesionalnu bolest.

Keywords
kožne bolesti; sindromi prenaprezanja; profesionalna rehabilitacija; nezaposlenost; umirovljenje

Hrčak ID: 167710

URI
https://hrcak.srce.hr/167710

[english]

Visits: 939 *