hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dativna vanjska posvojna konstrukcija u hrvatskom jeziku s arealnog-tipološkog stajališta

Motoki Nomachi ; Hokkaido University

Puni tekst: engleski, pdf (277 KB) str. 453-474 preuzimanja: 196* citiraj
APA 6th Edition
Nomachi, M. (2016). Dative of external possession in Croatian: From an areal-typological perspective. Jezikoslovlje, 17. (1-2.), 453-474. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/167819
MLA 8th Edition
Nomachi, Motoki. "Dative of external possession in Croatian: From an areal-typological perspective." Jezikoslovlje, vol. 17., br. 1-2., 2016, str. 453-474. https://hrcak.srce.hr/167819. Citirano 18.07.2019.
Chicago 17th Edition
Nomachi, Motoki. "Dative of external possession in Croatian: From an areal-typological perspective." Jezikoslovlje 17., br. 1-2. (2016): 453-474. https://hrcak.srce.hr/167819
Harvard
Nomachi, M. (2016). 'Dative of external possession in Croatian: From an areal-typological perspective', Jezikoslovlje, 17.(1-2.), str. 453-474. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/167819 (Datum pristupa: 18.07.2019.)
Vancouver
Nomachi M. Dative of external possession in Croatian: From an areal-typological perspective. Jezikoslovlje [Internet]. 2016 [pristupljeno 18.07.2019.];17.(1-2.):453-474. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/167819
IEEE
M. Nomachi, "Dative of external possession in Croatian: From an areal-typological perspective", Jezikoslovlje, vol.17., br. 1-2., str. 453-474, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/167819. [Citirano: 18.07.2019.]

Sažetak
Konstrukcije za vanjsku posvojnost su definirane kao konstrukcije u kojima je semantička veza između posjednika i posjedovanoga izrečena kodiranjem posjednika kao glavna gramatička veza glagola i konstituenta odvojenog od onoga koji sadrži posjednika. Jedna od konstrukcija koja predstavlja ovaj fenomen je konstrukcija u dativu koji markira posjednika tzv. posvojni dativ te koja je široko potvrđena u europskim jezicima kao arealna osobina. U ovome se članku analizira posvojni dativ u hrvatskome, kako njegova standardna varijanta tako i dijalektalna, posebno iz (mikro)arealne i tipološke perspektive, s ciljem lociranja hrvatskoga među slavenskim jezicima, obraćajući posebnu pozornost na korelaciju između uporabe posvojnog dativa i njegovih arealnih tendencija. Kao rezultat moje analize, došao sam do zaključka da hrvatski zauzima mjesto između zapadno-slavenskoga sa slovenskim koji teže užoj uporabi posvojnog dativa te balkaniziranog slavenskog koji ima širu uporabu istog. Ovo opažanje se može objasniti činjenicom da su zapadno-slavenski i slovenski postali tipološki više habere jezici nego hrvatski koji još uvijek tipološki zadržava osobine essere jezika koje se također mogu naći u balkaniziranim slavenskim jezicima.

Ključne riječi
posvojnost; dativ; hrvatski jezik; europski jezični savez; balkanski jezični savez

Hrčak ID: 167819

URI
https://hrcak.srce.hr/167819

[engleski]

Posjeta: 304 *