hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno

J. Mikšić ; Institut za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta, Sarajevo

Puni tekst: hrvatski, pdf (11 MB) str. 109-120 preuzimanja: 162* citiraj
APA 6th Edition
Mikšić, J. (1972). Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 23 (2), 109-120. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/168780
MLA 8th Edition
Mikšić, J.. "Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 23, br. 2, 1972, str. 109-120. https://hrcak.srce.hr/168780. Citirano 04.03.2021.
Chicago 17th Edition
Mikšić, J.. "Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 23, br. 2 (1972): 109-120. https://hrcak.srce.hr/168780
Harvard
Mikšić, J. (1972). 'Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 23(2), str. 109-120. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/168780 (Datum pristupa: 04.03.2021.)
Vancouver
Mikšić J. Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1972 [pristupljeno 04.03.2021.];23(2):109-120. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/168780
IEEE
J. Mikšić, "Izazivanje plućnog emfizema na zamorcima davanjem kadmijevog klorida intratrahealno", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.23, br. 2, str. 109-120, 1972. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/168780. [Citirano: 04.03.2021.]

Sažetak
Eksperimentalni emfizem u zamorčadi izazvan je s namjerom da se utvrdi patogenetska uloga upalnog faktora u njegovu nastajanju. Biokemijska i anatomska istraživanja vršena su na 27 životinja s izazvanim plućnim emfizemom i na 21 normalnoj koje su služile kao kontrolna skupina. Utvrđena je stopa prevalencije obolijevanja od plućnog emfizema u skupinama od 3,5 do 26,5%, kao i zajednička stopa od 45%. U uzorku s emfizemom nađene su histološke promjene izraženog alveolarnog emfizema sa svim prijelazima upale, od hiperplastičnih do atrofičnih promjena parenhima pluća u odnosu prema kontrolnoj skupini. U homogenatima plućnog tkiva s izazvanim emfizemom pluća utvrđene su statistički znatno smanjene vrijednosti lipoproteinske lipaze (p < 0,05), i to tim jače š to je teži emfizem (42,3 do 60,2 mg/g tkiva) prema 71,7 mg/g tkiva kontrolne skupine. Nađene su, također, smanjene vrijednosti slobodnih masnih kiselina, i to umjereno kod lakšeg, a jače kod težeg plućnog emfizema (25,8 do 21,2 mg%) prema 26,9 mg% kontrolne skupine, ali vrijednosti nisu statistički značajne (p > 0,05). Smanjene vrijednosti fosfolipida u krvi nađene su u svim slučajevima emfizema pluća (61,22 mg%) prema 69,3 mg% kontrolne skupine, ali vrijednosti nisu statistički značajne (p > 0,05). Potvrđena je povezanost između biokemijskih i patohistoloških promjena, te nestajanja i hipoksije plućnog tkiva kod emfizema. Utvrđeno je da je upala prvenstveni patogenetski faktor u nastajanju emfizema, a tek zatim dolaze opstruktivne, hipoksične i atrofične promjene plućnog tkiva. Pri prosuđivanju djelovanja topljivih iona kadmija, koji u obliku spojeva dolaze u dodir sa sluznicom dišnog sistema, treba voditi računa ne samo o njihovu akutnom toksikološkom učinku nego i o njihovu djelovanju kao faktoru pneumokonioza.

Hrčak ID: 168780

URI
https://hrcak.srce.hr/168780

[engleski]

Posjeta: 276 *