hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja

Nena Vukelić ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Igor Bajšanski ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Puni tekst: hrvatski, PDF (177 KB) str. 341-356 preuzimanja: 235* citiraj
APA 6th Edition
Vukelić, N. i Bajšanski, I. (2016). Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja. Psihologijske teme, 25 (3), 341-356. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/169516
MLA 8th Edition
Vukelić, Nena i Igor Bajšanski. "Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja." Psihologijske teme, vol. 25, br. 3, 2016, str. 341-356. https://hrcak.srce.hr/169516. Citirano 18.11.2019.
Chicago 17th Edition
Vukelić, Nena i Igor Bajšanski. "Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja." Psihologijske teme 25, br. 3 (2016): 341-356. https://hrcak.srce.hr/169516
Harvard
Vukelić, N., i Bajšanski, I. (2016). 'Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja', Psihologijske teme, 25(3), str. 341-356. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/169516 (Datum pristupa: 18.11.2019.)
Vancouver
Vukelić N, Bajšanski I. Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja. Psihologijske teme [Internet]. 2016 [pristupljeno 18.11.2019.];25(3):341-356. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169516
IEEE
N. Vukelić i I. Bajšanski, "Procesiranje indirektnog izražavanja neslaganja", Psihologijske teme, vol.25, br. 3, str. 341-356, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169516. [Citirano: 18.11.2019.]

Sažetak
Indirektni govor je fenomen u kojem govornik kaže nešto što ne misli doslovno vjerujući pritom da će slušatelj razumjeti pravo značenje poruke. Jedna od novijih teorija indirektnog govora, teorija strateškog govornika, navodi da indirektan govor nije samo socijalni ritual (tehnika pristojnosti u svrhu očuvanja obraza sugovornika) već i logička strategija. Prema tome, indirektni govor pruža govorniku mogućnost nijekanja pravog značenja svojih riječi kada one ne nailaze na plodno tlo, čime, na neki način, zaštićuje sebe. U ovom je istraživanju cilj bio ispitati postoji li razlika u procjeni jasnoće rečeničnog izraza, sigurnosti slušatelja o stvarnom značenju govornikova rečeničnog izraza i procjeni zajedničkog znanja slušatelja i govornika s obzirom na razinu direktnosti rečeničnog izraza. Očekivali smo da će varijabla direktnosti jezičnog izraza utjecati na promjenu u navedenim zavisnim varijablama. Ispitano je 134 ispitanika (101 žena i 33 muškarca) studenata Filozofskog fakulteta u Rijeci. Svi su ispitanici čitali dva scenarija razgovora u kojima je opisan događaj nakon kojeg jedan od aktera daje povratnu informaciju drugom akteru u formi neslaganja. U oba su scenarija korišteni jednaki rečenični izrazi povratne informacije koji su varirali od najdirektnijeg izraza (U krivu si.) do najneodređenijeg izraza (Zaista je teško pronaći pravo rješenje ovog problema.). Istraživanje je pokazalo da postoji razlika u procjeni zajedničkog znanja govornika i slušatelja s obzirom na razinu direktnosti rečeničnog izraza. Što je izraz direktniji, to su i procjene zajedničkog znanja više. Isti je obrazac dobiven za procjenu sigurnosti slušatelja o stvarnom značenju rečeničnog izraza kao i za procjenu jasnoće rečeničnog izraza.

Ključne riječi
indirektan govor; teorija strateškog govornika; teorija pristojnosti; zajedničko znanje

Hrčak ID: 169516

URI
https://hrcak.srce.hr/169516

[engleski] [španjolski]

Posjeta: 554 *