hrcak mascot   Srce   HID

Uvodnik
https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436

Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga

Dinka Marinović Jerolimov   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6511-3124 ; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, PDF (273 KB) str. 315-322 preuzimanja: 549* citiraj
APA 6th Edition
Marinović Jerolimov, D. (2016). Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga. Revija za socijalnu politiku, 23 (3), 315-322. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436
MLA 8th Edition
Marinović Jerolimov, Dinka. "Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga." Revija za socijalnu politiku, vol. 23, br. 3, 2016, str. 315-322. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436. Citirano 18.09.2020.
Chicago 17th Edition
Marinović Jerolimov, Dinka. "Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga." Revija za socijalnu politiku 23, br. 3 (2016): 315-322. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436
Harvard
Marinović Jerolimov, D. (2016). 'Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga', Revija za socijalnu politiku, 23(3), str. 315-322. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436
Vancouver
Marinović Jerolimov D. Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2016 [pristupljeno 18.09.2020.];23(3):315-322. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436
IEEE
D. Marinović Jerolimov, "Uvodna riječ uz tematski broj časopisa o obitelji i promjenama spolnih uloga", Revija za socijalnu politiku, vol.23, br. 3, str. 315-322, 2016. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v23i3.1436

Sažetak
Tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, a posebice tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, naša iskustva i razumijevanje obitelji i rodnih uloga znatno su se izmijenili. Pojave nezamislive našim djedovima i bakama danas su znatno vidljivije i društveno prihvatljive: razvod, ponovno sklapanje braka nakon razvoda, izvanbračna zajednica, eksperimentalni odnosi, homoseksualni brakovi ili partnerstva sa ili bez djece, jednoroditeljske obitelji, demokratskiji odnosi između roditelja i djece, zaposlenost žena, očev dopust itd. Osim povećane varijacije u obiteljskim oblicima i promijenjenih odnosa unutar obitelji, znanstvenike u području društvenih znanosti zanimaju i druga pitanja koja utječu na svako društvo na makro-razini, kao što su na primjer broj djece u obitelji ili pitanje stopa fertiliteta i starenja društva.
Dok su prije dvadeset ili trideset godina važna pitanja povezana s obiteljskim životom uključivala zaposlenost žena i posljedice zaposlenosti žena za obitelj, danas je žarište premješteno na ravnotežu između posla i privatnog života i usklađivanje posla i obiteljskog života, zajedno s rodnim ulogama u obiteljima i kućanstvima. Još uvijek važno pitanje za obitelji i istraživanja unutar društvenih znanosti, pitanje plaćenog posla žena produbljeno je pitanjima o rodnim ulogama, raspodjeli moći unutar kućanstava u odnosu na plaćeni posao, o neplaćenom kućanskom radu, odgovornosti za skrb i dodatnoj rodnoj jednakosti u obje sfere rada. Složenija analiza ovih promjena, osim što koristi opće procese modernizacije kao okvirni kontekst, trebala bi isto tako uzeti u obzir mjere socijalne politike, politiku zapošljavanja i promjenjive uvjete na tržištu rada. Znanstvenici u području društvenih znanosti posebno su zainteresirani za međukulturalne varijacije kako bi razumjeli i objasnili međusobne poveznice i promjene. Iz tog razloga tema obitelji i izmijenjenih rodnih uloga istraživana je u četiri kruga unutar Međunarodnog programa društvenih istraživanja (International Social Survey Programme - ISSP). Prvi modul pokrenut je 1988. godine, drugi 1994. i treći 2002. godine. Odabrani podatci iz posljednjeg ISSP modula (provedenog u Hrvatskoj 2013. godine) temelj su za analize u radovima koji su uključeni u ovaj tematski broj Revije.

International Social Survey Programme (ISSP)

International Social Survey Programme - ISSP (Međunarodni program društvenih istraživanja) najstarije je kontinuirano godišnje međunarodno istraživanje u području društvenih znanosti. Članovi istraživačkog programa su istraživačke organizacije diljem svijeta, od kojih svaka predstavlja jednu zemlju. Od 2005. godine Institut za društvena istraživanja predstavlja Republiku Hrvatsku u ovom projektu. ISSP obuhvaća niz tema koje su važne za društvene znanosti (uloga vlade, društvene nejednakosti, nacionalni identiteti, vjera, zdravstvo, radne orijentacije, državljanstvo, okoliš, društvene mreže, slobodno vrijeme i sport) i nameće stroge standarde anketnog istraživanja kako bi se riješile poteškoće koje su svojstvene međunarodnom anketnom istraživanju. Od skromnih početaka 1984. godine, ISSP se razvio te danas uključuje 48 zemalja članica, koje su odgovorne za provođenje ISSP istraživanja na svom području svake godine. Godišnje teme ISSP istraživanja razvijaju se tijekom nekoliko godina, pod nadzorom izabranog pododbora, te se unaprijed testiraju u različitim zemljama članicama. Na godišnjem plenarnom sastanku raspravlja se o upitniku koji se koristi u svim zemljama te se finalizira isti. ISSP istraživanje posebno je usmjereno na razvojna pitanja koja su: 1) smislena i relevantna za sve zemlje i 2) koja se mogu izraziti na ekvivalentan način na svim relevantnim jezicima. ISSP baza podataka, smještena u bazi podataka za društvena istraživanja GESIS Leibniz Institut u Kölnu, priprema paket podataka koji je slobodno dostupan. Mnoge navedene teme ponavljaju se u redovitim razmacima (neke od njih tri ili četiri puta), što omogućuje istraživačima proučavanje međunacionalnih varijacija i promjena tijekom vremena. ISSP označava nekoliko novosti u području međunacionalnog istraživanja. Prvo, suradnja između organizacija je rutinska i kontinuirana. Drugo, trajna suradnja istih institucija čini međunacionalno istraživanje temeljnim dijelom agende nacionalnih istraživanja svake zemlje sudionice. Treće, ISSP načela zahtijevaju da se sve institucije članice uključe u razne faze planiranja i kreiranja modula istraživanja i svaki član ima pravo glasa u odlučivanju. Četvrto, kombinirajući metodologiju ponavljanja u vremenskim razmacima i međunacionalnu perspektivu, koriste se dva moćna istraživačka alata za proučavanje društvenih procesa.

Teme modula iz 2012. godine Obitelj i promjenjive rodne uloge uključuje: rodnu ideologiju; stavove prema ženskoj zaposlenosti tijekom životnog ciklusa; stavove prema braku; organizaciju dohotka u partnerskoj zajednici; rodnu podjelu kućanskih poslova; podjelu kućanskih poslova – pravičnost i sukob; moć i odlučivanje u partnerskoj vezi; sukob posao-obitelj; rod, skrb i socijalna politika; stavove prema djeci; model obitelji u vezi s favoriziranom i stvarnom podjelom plaćenog i neplaćenog rada uključujući upravljanje vremenom u kućanstvu; alternativne oblike obitelji.

Pregled članaka
Odabrani podatci u tri rada u ovom broju (djelomično ili isključivo) bave se četvrtim krugom ISSP istraživanja Obitelj i promjenjive rodne uloge iz 2012. godine. Iako se ne temelji na ISSP podatcima, četvrti rad s jedne strane uklapa se u temu modula i temu ovoga broja, a s druge strane nudi i međugeneracijsku usporedbu i psihosocijalnu perspektivu. Dok tri rada obrađuju nacionalnu (hrvatsku) razinu analize, Ivana Dobrotić i Tanja Vučković Juroš nude međunacionalnu (europsku) perspektivu u radu naslovljenom Tko bi trebao financirati rani predškolski odgoj i obrazovanje? Višerazinska analiza 24 zemlje. Autorice istražuju učinak čimbenika na individualnoj i državnoj razini na stavove o financiranju ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, a posebno istražuju utječe li socijalizacija u određenom režimu socijalne države na stavove o odgovornosti države u pogledu predškolskog odgoja i obrazovanja. Autorice isto tako istražuju objašnjava li bolje tipologija socijalnih režima koja je više usmjerena na obiteljsku politiku varijacije u stavovima prema ranom predškolskom odgoju i obrazovanju u različitim državama. Njihovo najvažnije otkriće je da alternativna Leitnerova tipologija „vrsta familijalizma“ bolje objašnjava varijacije u stavovima o predškolskom odgoju i obrazovanju u različitim državama nego što to čini klasična Esping-Andersenova tipologija. Stoga naglašavaju važnost programatskog pristupa u analizama stavova socijalne države koji povezuju javnu podršku specifičnim socijalnim programima s njihovim jedinstvenim značajkama.
U svojem radu Uvjerenja o rodnoj podjeli roditeljskih dopusta i značajke povezane s njima Ivana Jugović istražuje stavove o roditeljskom/porodiljnom dopustu i čimbenike koji objašnjavaju takve stavove u hrvatskom kontekstu. Kao prediktore tih stavova istražuje rodne razlike, uvjerenja o rodnim ulogama, socio-demografske podatke, pohađanje vjerskih obreda, vrstu radne organizacije i nejednakosti u dohocima partnera. Rezultati pokazuju da su stavovi o rodnim ulogama jedini statistički značajan prediktor. Što manje ispitanici vjeruju da bi rodna podjela poslova trebala biti podijeljena na tradicionalan način, to je veća vjerojatnost da će podržavati ravnomjernu podjelu dopusta između roditelja. Autorica smatra da je teorija rodne ideologije prikladnija za objašnjavanje stavova o rodnoj podjeli roditeljskog dopusta u usporedbi s teorijom vremenske alokacije. Zaključuje da do pomaka prema podržavanju korištenja dopusta na rodno ravnopravniji način vjerojatno neće doći sve dok stavovi o rodnim ulogama općenito ne postanu ravnopravniji.
Napisan iz perspektive filozofije roda, treći rad U ime oca: rasprava o (novom) očinstvu, njegovim pretpostavkama i preprekama, autorice Ane Maskalan, spada u pionirske radove o očinstvu u hrvatskom kontekstu. Autorica započinje od temeljnih pojmova otac i očinstvo i njihovih doslovnih i simboličkih značenja, te daje kratki povijesni pregled kombiniran s odabranim teorijama o očinstvu. Autorica pronalazi prikladni kontekst za istraživanje modernog očinstva u povijesnoj povezanosti između očinstva, muškog identiteta i političke moći gdje tradicionalne odrednice muškosti, kao što su agresivnost i emocionalna distanciranost predstavljaju glavne prepreke ispunjavajućem i pozitivnom odnosu otac-dijete. O tom se odnosu djelomično raspravlja u okviru koncepta jednako roditeljsko partnerstvo, što ne ukazuje samo na nove oblike očinstva, nego isto tako i na nove oblike muškog identiteta. Analizirajući podatke o vrijednostima i praksama hrvatskih muškaraca i žena u pogledu skrbi o djeci iz istraživanja ISSP 2012 o obitelji i promjenjivim rodnim ulogama, autorica zaključuje da iako je došlo do brojnih pozitivnih promjena, pred hrvatskim društvom još je dugačak put do ravnopravnog roditeljstva i rodne jednakosti. Isto tako smatra da je važno uočiti da se očinstvo, kao predmet političke i pravne kontroverzije, ne može i ne smije razmatrati neovisno od širih rodnih pitanja povezanih s majčinstvom, socijalnim položajem muškaraca i žena, kao i socio-ekonomskim pretpostavkama očinstva i majčinstva.
U svome radu Realizacija participatornih prava djece i psihosocijalna prilagodba djeteta: stavovi djece i roditelja Nina Pećnik, Jelena Matić i Ana Tokić Milaković nude zanimljivu međugeneracijsku perspektivu koristeći reprezentativne uzorke učenika sedmih razreda (trinaestogodišnjaka) i njihovih roditelja. Analizirale su percipiranu realizaciju prava djeteta na skrb, zaštitu i participaciju unutar modernih hrvatskih obitelji, veze između realizacije participatornih prava i dječje percepcije demokratske klime u njihovim obiteljima, kao i neke pokazatelje psihosocijalne prilagodbe djece. Autorice su koristile podatke o mjerenju realizacije prava djeteta unutar obitelji, upravljačkom stilu u obitelji, samopoštovanju, samokontroli, problematičnom ponašanju i djelotvornosti otpora. Oko polovice djece izvješćuje o potpunom poštivanju njihovih prava da slobodno izraze svoja mišljenja i ideje, kao i pravo da utječu na donošenje odluka koje utječu na njih. Procjene »upravljačkog stila« u njihovima obiteljima pokazuju da više od četvrtine djece doživljavaju svoje obitelji kao diktature, anarhije ili post-revolucionarne države. Autorice su povezale veću realizaciju participatornih prava s doživljavanjem vlastite obitelji kao demokracije, s višim samopoštovanjem djeteta i manje problematičnih ponašanja, sa češćim odupiranjem vršnjačkom pritisku da konzumiraju sredstva ovisnosti (cigarete, alkohol), kao i s roditeljskim opažanjem o većoj samokontroli djeteta. Roditelji, u usporedbi sa svojom djecom, pokazuju tendenciju precjenjivanja razine ispunjenja dječjih prava na zaštitu fizičkog integriteta, dostojanstva, sudjelovanja u odlučivanju i primanju brižne skrbi.
Naposljetku, željela bih zahvaliti svim autoricama koje su doprinijele ovom tematskom broju i tako proširile naše znanje o promjenama u obitelji i rodnim ulogama u Hrvatskoj, ali i općenito. Isto tako, ovom bih prilikom željela potaknuti istraživače u Hrvatskoj da češće koriste ne samo modul Obitelj i promjenjive rodne uloge, nego i druge ISSP module u svojim analizama. Baza podataka ISSP nudi komparativne datoteke koje uključuju 33 modula za nacionalnu i međunacionalnu analizu, kao i analizu u vremenskoj perspektivi, a poveznica se može pronaći pod nazivom Archive and Data na www.issp.org.
Gošća urednica tematskoga broja: Dinka Marinović Jerolimov

Hrčak ID: 170370

URI
https://hrcak.srce.hr/170370

[engleski]

Posjeta: 1.444 *