APA 6th Edition Horvatić, I. i Galešić, K. (2012). MEMBRANSKI GLOMERULONEFRITIS – NOVOSTI U PATOGENEZI I LIJEČENJU. Liječnički vjesnik, 134 (11-12), 0-0. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/172454
MLA 8th Edition Horvatić, Ivica i Krešimir Galešić. "MEMBRANSKI GLOMERULONEFRITIS – NOVOSTI U PATOGENEZI I LIJEČENJU." Liječnički vjesnik, vol. 134, br. 11-12, 2012, str. 0-0. https://hrcak.srce.hr/172454. Citirano 24.01.2021.
Chicago 17th Edition Horvatić, Ivica i Krešimir Galešić. "MEMBRANSKI GLOMERULONEFRITIS – NOVOSTI U PATOGENEZI I LIJEČENJU." Liječnički vjesnik 134, br. 11-12 (2012): 0-0. https://hrcak.srce.hr/172454
Harvard Horvatić, I., i Galešić, K. (2012). 'MEMBRANSKI GLOMERULONEFRITIS – NOVOSTI U PATOGENEZI I LIJEČENJU', Liječnički vjesnik, 134(11-12), str. 0-0. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/172454 (Datum pristupa: 24.01.2021.)
Vancouver Horvatić I, Galešić K. MEMBRANSKI GLOMERULONEFRITIS – NOVOSTI U PATOGENEZI I LIJEČENJU. Liječnički vjesnik [Internet]. 2012 [pristupljeno 24.01.2021.];134(11-12):0-0. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/172454
IEEE I. Horvatić i K. Galešić, "MEMBRANSKI GLOMERULONEFRITIS – NOVOSTI U PATOGENEZI I LIJEČENJU", Liječnički vjesnik, vol.134, br. 11-12, str. 0-0, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/172454. [Citirano: 24.01.2021.]
Sažetak Membranski glomerulonefritis jedan je od najčešćih uzroka nefrotskog sindroma u odraslih osoba. Obilježen je varijabilnim kliničkim tijekom, u kojem se u nekih bolesnika sporo razvija zatajenje bubrega, dok drugi ulaze u spontanu remisiju. Cilj je ovoga preglednog članka osvrt na novosti koje su posljednjih godina nađene u patogenezi i liječenju ove bolesti u ljudi. Posljednjih godina otkriveni su ciljni podocitni autoantigeni koji su odgovorni za stvaranje autoprotutijela i imunih kompleksa in situ: neutralna endopeptidaza, M-tip receptora za fosfolipazu A2, superoksid-dismutaza 2, aldoza-reduktaza i a-enolaza. Pretpostavlja se da će otkrića ovih antigena pomoći u razlikovanju primarnog od sekundarnoga membranskoga glomerulonefritisa, predviđanju remisije i/ili relapsa bolesti, kao i specifičnijem liječenju bolesti. Posljednjih godina u liječenju bolesti provedene su pilot-studije u kojima su prvi put pokazani pozitivni terapijski učinci ACTH, rituksimaba i takrolimusa.