Arti musices, Vol. 47 No. 1-2, 2016.
Izvorni znanstveni članak
Habsburške kraljice Poljske i glazba na poljskome kraljevskom dvoru krajem 16. i u 17. stoljeću
Barbara Przybyszewska-Jarmińska
; Polish Academy of Sciences, Institute of Art, Varšava, Poljska
Sažetak
Iako su poljski vladari počeli ženiti nadvojvotkinje iz austrijske habsburške dinastije već sredinom 15. stoljeća, najvažnije unije sa stajališta povjesničara glazbe jesu prvenstveno one zaključene krajem 16. i u 17. stoljeću. Glavne protagonistice ovoga rada su Anna i Constanza Štajerska, dvije uzastopne supruge kralja Sigismunda III. Vase (1595–98, 1605–31), Cecilia Renata, kći cara Ferdinanda II. i supruga kralja Ladislava IV. (1637–44), te Eleanora Maria Josefa, kći cara Ferdinanda III. i supruga kralja Mihaela Korybuta Wisńiowieckog (1670–73). Glavni predmet ovoga istraživanja bio je pokazati kako su kraljevska vjenčanja jačala kulturne veze, uključujući one glazbene, između poljskog kraljevskog dvora i dvorova odakle su nadvojvotkinje dolazile. Posebna je pažnja posvećena postupnoj »italianizaciji« glazbene kulture na austrijskom Habsburškom dvoru (nadvojvodski dvor u Grazu i carski dvorovi u Beču i Pragu) te na poljskim kraljevskim dvorovima u Krakovu, Varšavi, Vilniusu i drugim gradovima, kao i na transferu talijanskih glazbenika i glazbenog repertoara između tih kulturnih krugova. Znatan je prostor posvećen i važnosti posjeta princa Ladislava Vase (kasnije okrunjenog kao kralja Ladislava IV.) dvorovima svoje ujne Marije Maddalene Austrijske u Firenci i ujaku caru Ferdinandu, suprugu Eleonore od Gonzage u Beču, za adaptaciju i diseminaciju opere kao vrste i talijanskog plesnog stila u Poljskoj.
Ključne riječi
17. stoljeće; Poljska; dvorska glazba; dvorska opera; kraljevsko vjenčanje; Ana Štajerska; Konstanca Štajerska; Sigismund III. Vasa; Cecilia Renata Habsburg; Ferdinand II. Habsburg; Ladislav IV. Vasa; Eleanora Maria Josefa; Ferdinand III. Habsburg; Mihael Korybut Wiśniowiecki
Hrčak ID:
173151
URI
Datum izdavanja:
27.1.2017.
Posjeta: 1.629 *