hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU

Ivo Škarić ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 117-137 preuzimanja: 245* citiraj
APA 6th Edition
Škarić, I. (1999). SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU. Govor, 16 (2), 117-137. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/174290
MLA 8th Edition
Škarić, Ivo. "SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU." Govor, vol. 16, br. 2, 1999, str. 117-137. https://hrcak.srce.hr/174290. Citirano 19.10.2021.
Chicago 17th Edition
Škarić, Ivo. "SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU." Govor 16, br. 2 (1999): 117-137. https://hrcak.srce.hr/174290
Harvard
Škarić, I. (1999). 'SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU', Govor, 16(2), str. 117-137. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/174290 (Datum pristupa: 19.10.2021.)
Vancouver
Škarić I. SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU. Govor [Internet]. 1999 [pristupljeno 19.10.2021.];16(2):117-137. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/174290
IEEE
I. Škarić, "SOCIOFONETSKI PRISTUP STANDARDNOM NAGLAŠAVANJU", Govor, vol.16, br. 2, str. 117-137, 1999. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/174290. [Citirano: 19.10.2021.]

Sažetak
Prigodan uzorak od 55 studenata druge i treće godine studija fonetike u Zagrebu, koji su porijeklom iz raznih dijelova Hrvatske, procjenjivao je osamdesetak naglasnih oblika riječi. Na skali od sedam stupnjeva u razmaku od tjedan dana ispitanici su procjenjivali troje: I. visinu školske spreme govornika koju asocira dani naglasni oblik, II. učestalost danog lika u ispitanikovoj uporabi i III. stupanj poželjnosti danoga naglasnog oblika za opće prihvaćeni standard. Korelacije su između tih pitanja očekivano visoke. Između školovanosti i poželjnosti naglasnog oblika r = 0.53, a između procijenjene učestalosti i poželjnosti naglasnog oblika još i veća. r = 0.69. Provjeravane su brojne naglasne dvojbe, koje su ili već od prije bile otvorene ili su se ovdje prvi put postavile. Tako je ispitan stav prema preskakivanju silaznih naglasaka na proklitiku, pa je utvrđena na ponuđenim primjerima prednost nepreskakivanju. Utvrđena je također na ponuđenim primjerima prednost zadržavanja silaznih naglasaka na drugom dijelu složenica od tuđih riječi (vijadukt, televizor), ali ta prednost nije statistički znakovita na nekim drugim riječima (npr. telefon). Na nekim posuđenicama utvrđena je sigurna prednost silaznih naglasaka na nepočetnim slogovima (npr. bife, biro, ambasador). IJ genitivu imenica u množini s nepostojanim a prednost ima dugosilazni naglasak na predpredzadnjem slogu (Slavonaca). Prema zanaglasnoj je kvantiteti iskazan indiferentan stav, ali je utvrđena prednost kratkoga -ij. koji je od latinskog -ium. Ispitanici dopuštaju da se dugi slogovni r izgovara kratko (npr. trgj. Prednost daju pojednostavnjenju naglasne paradigme (npr. u kotaru). Prednost također daju prozodijskim likovima govornik, poslanik nad govornik, poslanik. Bolji su im silazni naglasci u dvosložnim in/initivima i preneseni naglasci pri prefiksadji (bolje je vući, pronaći nego vući, pronaći,). U svim tim i još nekim naglasnim dvojbama ispitanici daju prednost naglasnim oblicima za koje se i inače prosuđuje da su suvremeniji, kulturološki viši i karakterističniji za hrvatski jezik.

Ključne riječi
hrvatski jezik; na glasna standardizacija

Hrčak ID: 174290

URI
https://hrcak.srce.hr/174290

Posjeta: 473 *