Acta clinica Croatica, Vol. 39 No. 3, 2000.
Stručni rad
Mogući utjecaji rata u Hrvatskoj (1990.-1995.) na epidemiologiju raka štitne žlijezde
Dalibor Šimunović
Ivan Cvjetko
Vedrana Gladić
Martina Elez
Margareta Glasnović
Tanja Leniček
Majda Vučić
Mirna Lechpammer
Hrvoje Čupić
Marija Strnad
Zvonko Kusić
Božo Krušlin
Mladen Belicza
Sažetak
Na našoj Klinici uspostavljeni Registar raka štitne žlijezde sadrži podatke o svim bolesnicima obrađenim u Klinici u 20godišnjem razdoblju (1980.-1999.). Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi moguće učinke rata u Hrvatskoj na učestalost, histološki tip te spolnu i dobnu raspodjelu bolesnika sa zloćudnim tumorom štitne žlijezde. Analizom su obuhvaćena 3dvogodišnja razdoblja uključujući vrijeme znatno prije rata (1980.-1981.), neposredno prije rata (1989.-1990.) i nakon rata(1998.-1999.). Nije utvrđena statistički značajna razlika u starosti i spolnoj raspodjeli tumora između tri navedena razdoblja.
Učestalost folikularnog raka bila je na gornjoj granici učestalosti za zemlje bez gušavosti, s tim da je u razdoblju 1980.-1981. bilo ukupno 34,9%, a u razdoblju 1998.-1999. samo 2,8% folikularnog karcinoma. Petogodišnje preživljenje bilo je 100%, 100% odnosno 0% za papilarni, folikularni i anaplastični rak. U uspoređivanim razdobljima prosječna starost bolesnika se snižavala, ali se rak dijagnosticirao u sve uznapredovalijem stadiju. Analiza populacije prije i nakon Černobila nije pokazala povećan broj mladih bolesnika s papilarnim karcinomom. Na temelju rezultata ovoga istraživanja zaključeno je da nije bilo povećanja učestalosti karcinoma štitnjače u poratnom razdoblju, međutim, bolesnici su se javljali s uznapredovalijim stadijima tumora.
Ovaj i moguće druge učinke rata na karcinom štitnjače, kao i na druge zloćudne tumore, valja dalje istraživati.
Ključne riječi
Karcinom; štitnjača; epidemiologija; rat; Hrvatska
Hrčak ID:
14963
URI
Datum izdavanja:
1.9.2000.
Posjeta: 1.615 *