hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA

Juraj Bakran ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Nikolaj Lazić ; Filozofski fakultet, Zagreb Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 103-114 preuzimanja: 146* citiraj
APA 6th Edition
Bakran, J. i Lazić, N. (1998). FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA. Govor, 15 (2), 103-114. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/174801
MLA 8th Edition
Bakran, Juraj i Nikolaj Lazić. "FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA." Govor, vol. 15, br. 2, 1998, str. 103-114. https://hrcak.srce.hr/174801. Citirano 29.11.2021.
Chicago 17th Edition
Bakran, Juraj i Nikolaj Lazić. "FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA." Govor 15, br. 2 (1998): 103-114. https://hrcak.srce.hr/174801
Harvard
Bakran, J., i Lazić, N. (1998). 'FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA', Govor, 15(2), str. 103-114. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/174801 (Datum pristupa: 29.11.2021.)
Vancouver
Bakran J, Lazić N. FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA. Govor [Internet]. 1998 [pristupljeno 29.11.2021.];15(2):103-114. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/174801
IEEE
J. Bakran i N. Lazić, "FONETSKI PROBLEMI DIFONSKE SINTEZE HRVATSKOGA GOVORA", Govor, vol.15, br. 2, str. 103-114, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/174801. [Citirano: 29.11.2021.]

Sažetak
Termin "sinteza govora" obuhvaća niz postupaka kojima se s ograničenim, što manjim utroškom memorije. ozvučava. prevodi u kvazi govoreni oblik, po mogućnosti neograničen korpus pisanog jezika. Jedna je od metoda sinteze nizanje unaprijed snimljenih, u digitalnom obliku pohranjenih, govornih elemenata. Kod toga. temeljni je problem odabir govornih elemenata (rečenice, riječi, slogovi, fonemi) koji će se zadanim redoslijedom kombinirati u nizove. Problem koar ti kulacije i interpolacije u velikoj se mjeri rješava odabirom difona. Pi fonom se naziva govorni segment od sredine jednog do sredine slijedećeg alofona (Vujimura et al. 1977.) Na taj su način sačuvani prirodni tranzijenti. izbjegava se diskontinuitet na spoju i interpolacija postaje nepotrebna. IJ fonetskom laboratoriju Faculte Politechnique de Mons. grupa autora (Dutoit et al.. 1996a. 1996b) razvila je program za difonsku sintezu koji za realizaciju koristi izvorne snimke repertoara difona nekog konkretnog jezika. Program je razvijen u okviru projekta pod nazivom MBROLA i preko Interneta je dostupan potencijalnim korisnicima i autorima baze difona. Krajnji cilj projekta je poticanje akademskog istraživanja u području sinteze govora u godinama koje dolaze, posebno na planu istraživanja prozodije sintetiziranog govora. IJ radu se opisuje postupak kreiranja baze difona za hrvatski standardni govor. S obzirom na to da baza difona mora sadržavati sve moguće prijelaze jer u kontinuiranom govoru na granici riječi svi fonemi mogu doći u neposredni kontakt, trebalo je sastaviti takav tekstovni korpus u kojem svih 30 hrvatskih fonema dolaze u kontakt, svaki sa svakim. To je ujedno i prilika da se realiziraju svi mogući alofoni, oni koji se u opisu nekog govora opisuju, kao i oni koji izmiču pažnji, kako fonetičara tako i govornika. IJz pretpostavku da su sve glasovne promjene (ozvučavanje, obezvučavanje, djelomične asimilacije...) zapravo uzrokovane fonetskim kontekstom, uputa govorniku da ne artikulira suviše pažljivo osigurala je pojavljivanje alo fona.

Ključne riječi
difoni; govorna sinteza; hrvatski jezik

Hrčak ID: 174801

URI
https://hrcak.srce.hr/174801

Posjeta: 386 *