hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA

Irena Sawicka ; Instytut Filologii Slowianskiej,Torun, Pol'sko

Puni tekst: poljski, pdf (5 MB) str. 105-129 preuzimanja: 91* citiraj
APA 6th Edition
Sawicka, I. (1997). NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA. Govor, 14 (1-2), 105-129. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/175031
MLA 8th Edition
Sawicka, Irena. "NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA." Govor, vol. 14, br. 1-2, 1997, str. 105-129. https://hrcak.srce.hr/175031. Citirano 28.10.2021.
Chicago 17th Edition
Sawicka, Irena. "NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA." Govor 14, br. 1-2 (1997): 105-129. https://hrcak.srce.hr/175031
Harvard
Sawicka, I. (1997). 'NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA', Govor, 14(1-2), str. 105-129. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/175031 (Datum pristupa: 28.10.2021.)
Vancouver
Sawicka I. NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA. Govor [Internet]. 1997 [pristupljeno 28.10.2021.];14(1-2):105-129. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/175031
IEEE
I. Sawicka, "NAJVAŽNIJE FONETSKE PODJELE SLAVENSKOG LINGVISTIČKOG SVIJETA", Govor, vol.14, br. 1-2, str. 105-129, 1997. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/175031. [Citirano: 28.10.2021.]

Sažetak
Fonetska tipologija slavenskih jezika s jedne je strane rezultat najranijih raspodjela, a s druge ona je rezultat novijih nastojanja u fonetskom razvoju slavenskih jezika. Postoje dvije vrste razdioba: ona između sjevera i juga i ona između istoka i zapada. Osim toga, postoji više kompaktnih područja koja obilježavaju neka određena svojstva, te neka područja koja imaju veze s balkanskim i mediteranskim jezicima. Po mojem mišljenju, najvažnija karakteristika koja razlikuje slavenski svijet jest prilagodljiv nasuprot neprilagodljivom tipu izgovora, a najvažniji činitelj je asimilativna palatalizacija konsonanata. Ovo obilježje prati više drugih obilježja; najvažnije od njih jest vrsta naglaska riječi - slobodni, kvantitativni, onaj koji uzrokuje redukciju nenaglašenih samoglasnika. Takva vrsta prozodije riječi dovodi do akomodacije koja se odnosi i na suglasnike i na samoglasnike. A izrazito ne-akomodativan izgovor povezan je s distinktivnim tonom i dužinom samoglasnika, te se čini da vodi očuvanju slogolvornih sonanata, a u krajnjem slučaju povezuje se i s odsutnošću sandhija. Važan je činitelj i jednostavan (zvani "akustički") oblik sloga. Vrlo jasna (iako se uvijek ne preklapa) podjela fonetike slavenskih jezika svjedoči o vremenskim savezima. Posebno su zanimljive fonetske karakteristike istočnih slavenskih jezika; one ne obilježavaju samo slavenska nego i dio balkanskih područja - rumunjsko i grčko - te tzv. unutarnje euroazijske jezike. Općenito moramo reći da je akomodativni tip izgovora fonetsko obilježje koje sve više nestaje. Cak i u vrlo akomodativnom jeziku kakav je ruski, uviđamo proces de-akomodacije izgovora. Znakoviti su i procesi koji se odnose na oblik sloga. Karakteristična za ruski jezik jesu dva suprotna oblika koje biramo po volji. U ovom slučaju trebalo bi se zauzimati za jedan prijelazni tip. U članku su na nekoliko karata prikazane glavne fonetske podjele slavističkog lingvističkog svijeta, te slavensko-balkanske sveze.

Ključne riječi
slavenski jezici; fonetska tipologija; tipološke klasifikacije

Hrčak ID: 175031

URI
https://hrcak.srce.hr/175031

Posjeta: 210 *