Pregledni rad
Načelo ne bis in idem u kontekstu prekršajnog, kaznenog i upravnog prava
Ivo Josipović
Karmen Novak Hrgović
Sažetak
Odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju „Maresti protiv
Hrvatske“ od 25. lipnja 2009. godine, a zatim i odluka u predmetu
„Tomasović protiv Hrvatske“ od 18. listopada 2011. godine, otvorile
su važna praktična i teorijska pitanja. Odlukom Europskog suda za
ljudska prava u navedenim predmetima presuđeno je da je došlo do povrede
čl. 4. Protokola 7 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda. Sud je povredu našao u tome što hrvatski sudovi
nisu poštivali načelo ne bis in idem sudeći i u kaznenom i u prekršajnom
postupku za isto djelo. Time je došlo do povrede prava okrivljenika
da ne bude dva puta suđen ili kažnjen u istoj stvari. Iako je odluka u
predmetu „Maresti“ suštinski pogrešna zbog krive interpretacije (zanemarivanja)
instituta stjecaja kaznenih djela, ta je odluka, kao i odluka
u predmetu „Tomasović“, otvorila niz važnih doktrinarnih i praktičnih
problema u primjeni načela ne bis in idem u slučajevima interferencije
kaznenih djela, prekršaja, stegovnih mjera i upravnih postupaka koji
imaju kaznenu narav. Ovaj rad analizira relevantno zakonodavstvo te
sudsku i upravnu praksu te nudi rješenja polazeći od doktrinarnih načela
koja su do sada bila zanemarena u praksi, kako ESLJP-a tako i
domaćih sudova i upravnih tijela.
Ključne riječi
ne bis in idem; presuda „Maresti“; kazneno djelo; prekršaj; upravno-kaznena djela
Hrčak ID:
177440
URI
Datum izdavanja:
1.12.2016.
Posjeta: 8.086 *